Izmjenama Zakona o izboru članova u Europski parlament kojim se smanjuje broj članova biračkih odbora s deset na šest, proračun će uštedjeti 13,2 milijuna kuna, objasnio je danas ministar uprave Arsen Bauk u Saboru te dodao i da će svako općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo nadzirati najmanje deset biračkih mjesta.
Dio zastupnika zamjerio je što se zakon mijenja pred izbore, a rasprava je otvorila i niz drugih prijedloga. Složni su svi da je štednja potrebna, no oporba nije sigurna da to treba raditi baš rezanjem broja članova biračkih odbora.
Hrvatski laburisti podnijet će dva amandmana, najavio je Dragutin Lesar. Tražit će da se broj biračkih mjesta koje će nadzirati jedno izborno povjerenstvo poveća na 20, osim na otocima gdje postoji opravdanje da ta brojka bude i manja "zbog komunikacije, povezanosti i fizičke dostupnosti". No, Laburisti se ne slažu sa smanjenjem broja članova biračkih odbora s deset na šest. Lesar je napomenuo da bi prihvaćanjem amandmana bio napravljen kompromis u rješenju popravka i u cilju uštede, ali i davanja solidnog jamstva da nećemo izazvati nove sumnje u rezultate izbora na biračkim mjestima.
– Mi smatramo da ne treba na ovim izborima intervenirati u broj i sastav biračkih odbora, ako imamo pozitivna iskustva, ako je takvo rješenje do sada pružalo solidno jamstvo i odagnalo velik broj sporova, tužbi, žalbi, pritužbi, nije dobro mijenjati i uvoditi ponovno točku mogućih sumnji – rekao je Lesar te dodao kako će amandmanom tražiti da birački odbori i dalje imaju deset članova i ravnomjernu zastupljenost oporbe i vladajućih na biračkim mjestima.
S Lesarom se složio i SDP-ov Peđa Grbin te pozvao ministra da razmotri amandmane laburista jer u "određenom dijelu imaju smisla".
– Doista je neprimjereno da imate situaciju da dva susjedna biračka povjerenstva, kao što je kod nas u Istri, imaju jedno 46 biračkih mjesta i biračkih odbora koje nadziru i vode, a prvo sljedeće ih ima dva. Naknada za rad za oba ta izborna povjerenstva je ista – primijetio je Grbin.
Ministar Bauk rekao je da prijedlog o smanjenju broja članova biračkih odbora došao od Državnog izbornog povjerenstva (DIP), ali će ih do glasovanja o zakonu ipak ponovno konzultirati kako bi vidjeli je li to potrebno.
Laburist Branko Vukšić podsjetio je na važnost izlaska na iduće europske izbore.
– Važno je tko nas zastupa da se ne bi ponovilo ono u Europskom parlamentu kada je 298 zastupnika u Europarlamentu odbilo zajamčiti muškarcima i ženama istu plaću za isti posao. To je skandal koji je gurnuo žene u zapećak i treba naglasiti da su europučani odbili da žene budu ravnopravne s muškarcima – podsjetio je Vukšić, a Grbin je dodao da je još tužnije što je pet članova Europskog parlamenta iz jedne hrvatske stranke za Dan žena uredno dijelilo ruže i zagovaralo ravnopravnost spolova, a poslije glasalo drugačije.
– Bilo je potrebno da pet članova Europskog parlamenta glasuje drukčije nego što su glasovali i ovo povijesno izvješće bilo bi prihvaćeno. Zastupnici iz te jedne hrvatske stranke nisu imali hrabrosti uzeti na neki način i sudbinu Europe u svoje ruke i podržati to izvješće. Ali evo, tako je, u subotu dijelimo ruže, a onda, kad u utorak treba nešto konkretno poduzeti, onda nas nema – kritizirao je Grbin HDZ.
Nezavisni Damir Kajin zalaže se za veću kontrolu trošenja izbornog novca.
– Fimi media je ovdje bila jedna, male "fimi medije" puno su suptilnije od ove velike. Zašto, jer se kod ove velike radilo bahato, naivno, bila je prva u nizu, a ove male koje slijede daleko su bezobzirnije i bešćutnije – ustvrdio je.
HDZ-ovci su poručili da se 13 milijuna kuna moglo i drugačije uštedjeti, a Frano Matušić vidi i puno zamki u ovim kratkim izmjenama zakona.
– Naknada od 300 kuna članovima biračkih odbora može se smanjiti na razinu dnevnice – jedan je od prijedloga Matušića.
– Mislim da dolazimo u opasnost da proces koji bi trebao biti svečanost demokracije, jer to izbori doista i jesu, da ga svodimo na administrativne mjere smanjivanja deficita državnog proračuna. To je, naravno, jako loše za demokraciju – poručio je Matušić koji je upozorio na neravnopravnost hrvatskih državljana izvan Hrvatske koji mogu glasovati samo u konzularnim predstavništvima, s tim da se prije moraju registrirati.
– Zamislite kako je nekoj starijoj osobi u BiH putovati 200 kilometara do birališta – čudio se Matušić.
SDSS-ov Milorad Pupovac pozdravlja uštede, ali također smatra da se to moglo napraviti na neki drugi način.
– Neće li se smanjenjem broja članova u biračkim odborima dovesti u pitanje princip da sve parlamentarne stranke mogu dati svoje predstavnike u odboru, odnosno hoće li kolač dijeliti samo velike stranke, a male dobiti tek mrvice koje će pasti sa stola – zanimalo je Pupovca.
HDSSB-ov Boro Grubišić predložio je da se postojeće kartonske glasačke kutije zamijene prozirnima.
– I afričke države imaju nekakve plastificirane, prozirne kutije, pa kada se ubacuje listić, onda se vidi je li to samo jedan listić ili više njih. Prozirne kutije nisu skupe, kutije su trajne i izbjegle bi se manipulacije – smatra Grubišić. S njime se složio i Branko Vukšić.
– Kao voditelj izaslanstva OESS-a bio sam promatrač na mnogim izborima pa, recimo, Turkmenistan, Tadžikistan, Gruzija, Azerbajdžan, Srbija, Crna Gora, koje mi smatramo puno nedemokratičnijima, imaju prozirne kutije. U našim kutijama ne vidi se ništa i mislim da to nije slučajno – sumnja Vukšić.
Damir Kajin predložio je i da se uvede obvezno glasanje kakve imaju neke svjetske zemlje.
– To poznaje jedna Australija, možda će se premijer ili njegovo izaslanstvo vratiti s takvim iskustvom. Ljudima se šalje poruka, odite, glasajte, nemojte se nakon toga buniti, nemojte nečinjenjem sudjelovati u izbornom inženjeringu – kazao je Kajin.
I uvedite potpis svakog glasača koji je pristupio izborima a ne da kada zatvore birališta zaokruže sve koji nisu došlipa imaš obrat od 22h do 6 ujutro. Dosta nam je više diktature vrijeme je za demokraciju.