Hoće li se u Hrvatskoj lijekovi prodavati u drogerijama, na policama trgovačkih lanaca ili benzinskim crpkama, kako je to slučaj u SAD-u i ponekim europskim zemljama? Zahtjeve za prodaju aspirina i andola u specijaliziranim prodavaonicama, izvan ljekarni, Bayer i Pliva podnijeli su nedavno Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Prodaji bezreceptnih lijekova u specijaliziranim prodavaonicama žestoko se protive Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatsko farmaceutsko društvo (HFD) i Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (FBF).
– Premda je riječ o trendu koji je posljednjih desetak godina zahvatio SAD i neke europske zemlje, činjenica je da neke visokorazvijene države Europe poput Austrije, Njemačke, Francuske i Belgije nisu prihvatile takvu liberalizaciju zbog zaštite sigurnosti pacijenata. Neke europske države koje su je svojedobno zagovarale i dopustile sada razmatraju ili su već pokrenule inicijativu ponovnog ograničavanja dostupnosti bezreceptnih lijekova nakon niza ozbiljnih nuspojava zbog nekontrolirane i nekritičke primjene, često uzrokovane nedovoljnim znanjem pacijenata – govori dr. sc. Maja Jakševac-Mikša, izvršna direktorica Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD).
Više nuspojava
Opeklo se nekoliko zemalja. Švedska je 2009. dopustila prodaju određenih lijekova poput paracetamola i izvan ljekarni, no praksa je pokazala da to nije bila dobra odluka. Švedska agencija za lijekove je 2015. povukla prodaju tableta paracetamola izvan ljekarni jer se broj otrovanja paracetamolom popeo s 2500 u 2006. na 4400 u 2013. godini, a 529 hospitalizacija zbog intoksikacije iz 2006. preraslo je u 1161 u 2013 godini.
Kad je u Danskoj paracetamol prešao u bezreceptni status prodaja se udvostručila, ali se broj pacijenata koji su završili u bolnici zbog trovanja paracetamolom povećao za 74%. Stoga Danci razmatraju da veća pakiranja lijekova protiv boli koji sadrže paracetamol, acetilsalicilnu kiselinu samu ili u kombinaciji s kodeinom i kofeinom, ibuprofen i fenazon s kofeinom vrate čak u receptni način izdavanja da bi se smanjio broj otrovanja i potreba transplantacije jetara. Naime, od kada su ti lijekovi široko dostupni dokazano je da imaju mnogo više nuspojava no što je bilo poznato prije njihove široke primjene. I Portugal je 2008. prodaju svih OTC (Over The Counter) lijekova potpuno liberalizirao, no zbog brojnih incidenata i troškova liječenja posljedica njihove neprikladne uporabe, te lijekove sada vraća u status izdavanja samo u ljekarnama.
U Velikoj Britaniji paracetamol je široko dostupan, a godišnje od komplikacija prouzročenih njegovim predoziranjem umre između 100 i 150 ljudi. Do 90.000 njih otruje se, a oko 30.000 završi na bolničkom liječenju. Nasuprot tome, u Finskoj, gdje se paracetamol može dobiti samo u ljekarnama, registrira se do tri smrtna slučaja godišnje od predoziranja njime. Finski se ljekarnički sustav smatra jednim od najbolje uređenih u Europi, napominju u HFD-u.
– Mehanizam slobodnog tržišta i tržišnog nadmetanja ne može se primijeniti na lijekove kao na robu široke potrošnje. Lijekovi, zbog povećanog rizika i mogućih nuspojava, nisu obična roba i čine posebnu skupinu proizvoda koji trebaju biti odvojeni od drugih potrošačkih roba te trebaju biti dostupni samo u ljekarnama uz nadzor i savjet magistra farmacije – zaključuje M. Jakševac Mikša.
Nerazumijevanje djelovanja lijeka ili upute uz lijek najčešći su problemi pri primjeni bezreceptnih lijekova. Do predoziranja dolazi kad pacijent očekuje da će mu veća doza lijeka pružiti bolji učinak pa nekritički uzima više lijeka, i obrnuto – poddoziranje ne donosi željeni učinak. Također se može dogoditi da pacijent ne prepoznaje nuspojave te da zanemari moguću interakciju s drugim lijekovima ili s hranom, koji se ne smiju uzimati istodobno s lijekom, ili pak da ne zna kada dolazi do kontraindikacije odnosno u kojim slučajevima ne smije uzimati lijek.
Tu su i zloporabe, primjerice, paracetamola kao modernog sredstva za izazivanje letargije u tinejdžera, poznatog kao “Paracetamol challenge”, zloporaba laksativa, pogotovo među mladim djevojkama koje žele smršavjeti (“dijeta supermodela”) ili kod osoba s poremećajem prehrane.
– Svaki lijek je i otrov i mora se prodavati pod kontrolom magistra farmacije, a u 140 specijaliziranih ljekarni u Hrvatskoj nisu sve radno vrijeme prisutni farmaceuti već mogu biti i farmaceutski tehničari – kaže Mato Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore. Ljekarnik bi, kaže, prilikom prodaje acetilsalicilne kiseline trebao pitati o mogućem krvarenju u želucu, uzima li osoba koja ih traži lijekove protiv zgrušnjavanja krvi, pri kupnji ibuprofena ima li astmu ili visok krvni tlak, jer dugo uzimanje kod kroničnih tegoba može imati posljedice.
Glavni argument za liberalizaciju tržišta lijekovima je njihova veća dostupnost. Međutim, u Hrvatskoj postoji 1120 ljekarni i ta mreža kvalitetno pokriva potrebe stanovnika. U tom je kontekstu, primjerice, Austrija iznijela precizan podatak kako 94,3% njihove populacije treba svega 10 minuta ili manje do najbliže ljekarne. Velike marže na lijekove zacijelo su privlačniji motiv za takvo širenje asortimana. Zagovornici liberalizacije navode i jačanje uloge pacijenata u odlučivanju, da pacijenti tako preuzimaju veću odgovornost za zdravlje i da se smanjuju troškovi zdravstvenog sustava.
Međutim, stručnjaci upozoravaju na redoslijed takvog razvoja.
– Odgovorno i stručno posredovano samoliječenje je vrlo važan element suvremenih zdravstvenih sustava, ali Hrvatska kasni barem dva desetljeća u ulaganju u zdravstveno opismenjavanje svojih građana. Engleski NHS financira kampanje u kojima već godinama promiče ulogu ljekarnika za dostupnost stručnih savjeta, te bi bilo vrlo svrsishodno predložiti i našem nacionalnom osiguravatelju da uloži u promicanje ugovornog zdravstvenog kadra. Nažalost, hrvatsko ljekarništvo bori se s neplaćanjem lijekova, parafiskalnim nametima za trgovine i sličnim distrakcijama. Pitanje je dana kada ćemo i u Hrvatskoj, kao i u Francuskoj, možda vidjeti 4000 magistara farmacije u štrajku zbog nedostatnog vrednovanja visokoobrazovanog zdravstvenog djelatnika, kontinuiranog narušavanja dostojanstva zdravstvene struke te liberalizacije lijekova i usluga u zdravstvu – navodi mr. Anita Galić iz HFD-a.
Ne benzinskim crpkama
Ususret odluci o zahtjevima proizvođača, u HALMED-u ističu kako se u RH bezreceptni lijekovi, osim u ljekarnama, mogu izdavati isključivo u specijaliziranim prodavaonicama. Znači, ne na benzinskim crpkama.
– Lijekovi na policama moraju se čuvati tako da se onemogući samoposlužnu prodaju lijekova, dakle moraju biti izdvojeni i odijeljeni pultom upravo kako bi jedino odgovorna i stručna osoba mogla imati izravan pristup lijeku te ga izdati pacijentu – ističu u HALMED-u, napominjući da specijalizirana prodavaonica mora udovoljiti nizu strogih propisa da bi dobila dozvolu HALMED-a. Također, mora imati zaposlenog magistra farmacije, a napominju da je farmaceutski tehničar stručna osoba koja ima obvezu, kao i magistri farmacije, prijavljivati HALMED-u svaku sumnju na nuspojavu lijeka.
