Nakon dva dana sam o vama saznao više nego što sam si mogao zamisliti. U Frankfurt se sa svojim suradnicima vraćam sa snažnim utiscima. Važnost književnosti i kulture je kod vas iznimna. Mreža javnih knjižnica i stabilna državna potpora izdavaštvu, koja je kod tako malog tržišta knjiga jako važna, fascinirali su me. Vjerujem da vaša zemlja ima još mnogo toga za pokazati u međunarodnom prostoru”. To su riječi Jürgena Boosa, dugogodišnjeg direktora najvećeg sajma knjiga na svijetu, onog frankfurtskog. Izrekao ih je nedavno u Ljubljani, a ne, na žalost, u Hrvatskoj iako i Hrvatska ima odličnu mrežu javnih knjižnica, pa i stabilnu državnu potporu izdavaštvu koja je i kod hrvatskog tržišta knjiga (ipak nešto većeg nego u Sloveniji) jako važna. Vjerojatno i Hrvatska, baš kao i Slovenija ima još mnogo toga za pokazati međunarodnoj zajednici, ali, na žalost, nema ambiciju da u što skorijem vremenu bude zemlja gost na velikom sajmu u Frankfurtu. A Slovenija (i njeni političari) tu ambiciju imaju. Zbog te hvalevrijedne slovenske ambicije je prezaposleni Jürgen Boos sa suradnicima i doputovao u Ljubljanu, gdje se sastao i s predsjednikom Republike, premijerom, ministrom kulture, piscima, izdavačima...
Želja Slovenije je da bude počasni gost u Frankfurtu već 2021. godine, kada će slaviti tri desetljeća od nezavisnosti i kada će predsjedavati Europskom unijom, naravno, ako će te skore 2021. godine Europska unija u ovom obliku postojati. Naravno, titula zemlje počasnog gosta u knjižnom Frankfurtu ima svoju iznimno visoku cijenu i brojne izazove. Tu se radi o milijunima eura ulaganja, ali i o nevjerojatnoj reklami za kulturu zemlje koja se baš u Frankfurtu želi predstaviti cijelom izdavačkom i kulturnom svijetu svojim piscima, ilustratorima, prevoditeljima, izdavačima, grafičarima, dakle svojom pisanom kulturom, svojim čitateljima, svojim bibliotekama i knjigama. Svojim jezikom, uostalom. Dakle i kulturnjacima koje u Hrvatskoj neki politički ignoranti i ideološki plaćenici prečesto i prelakonski nazivaju samo uhljebima. I ne bi Slovenija bila najmanja zemlja koja bi se kao zemlja gost predstavila u Frankfurtu. Titulu počasnog gosta imao je Island (koji se iznimno uspješno predstavio), a 2019. će je imati i Gruzija. Zašto je onda ne bi imala i Slovenija. I da. Zašto i Hrvatska ne bi bila zemlja gost u Frankfurtu? U Frankfurtu nam je mjesto kao i na Olimpijadama, Svjetskim prvenstvima, Bijenalima u Veneciji ili pak filmskim festivalima... Imamo i dobre pisce i dobre izdavače. Imamo literarna imena koja daleko odjekuju, a nakon Frankfurta mogla bi odjekivati još i dalje. Netko će pitati, a što s novcima?
Pa ništa. Sada smo valjda izgradili uglavnom sve muzeje koje smo trebali. Vrijeme je da se nešto više novaca prelije i u izdavaštvo koje je u brojnim državama propulzivna djelatnost. Čak i industrija. Nema razloga da tako ne bude i u Hrvatskoj.
>> Je li u Hrvatskoj vrag došao po knjigu i po knjižare?
>> Izdavaštvo je u teškoj krizi, broj objavljenih knjiga pao 30 posto
