Pušenje je navika koja na prvi pogled izgleda bezazleno – samo jedna cigareta nakon jela, uz kavu ili kad smo pod stresom pretvara se u ozbiljan zdravstveni problem i ovisnost. Osim što je pušenje povezano s nastankom kroničnih bolesti i stanja poput raka pluća, srčanog udara, moždanog udara i KOPB-a, ono polako, ali sigurno oštećuje svaki dio tijela. Zapravo, pušači imaju više od 70% veći rizik za smrt od srčanih bolesti nego nepušači. Podaci pokazuju kako čak 49% pacijenata koji boluju od koronarne arterijske bolesti (CAD) i dalje puše, a njih 57% nastavlja s ovom štetnom navikom čak i nakon što dožive srčani udar, dok nevjerojatnih 72% nastavlja pušiti i nakon što im je dijagnosticirana periferna arterijska bolest (PAD), koja uključuje suženje arterija u udovima, najčešće nogama, uzrokujući bol i ozbiljne komplikacije.
Liječnici u dvojbi: Bolje smanjiti nego nikad ne prestati?
O ovim i ostalim zabrinjavajućim statistikama raspravljalo se na ovogodišnjoj konferenciji o hipertenziji „10. International Conference on Prehypertension, Hypertension, and the Cardiometabolic Syndrome“ održanoj 26. i 27. rujna na Visu. U svojem izlaganju izraelski liječnik kardiovaskularne medicine, prof. dr. sc. Reuven Zimlichman, kao jedan od organizatora i govornika, postavio je pitanje o pristupu liječenju pacijenata koji se bore s ovisnošću o nikotinu.
– Često se nađem u poziciji da svojim pacijentima kažem kako je bolje da puše pet cigareta dnevno nego trideset jer je to jedini način na koji mogu reducirati ovu naviku ako je nisu u stanju potpuno eliminirati – kazao je dr. Zimlichman.
Jedno od ključnih pitanja, kako je rekao, jest je li etički poticati pušače koji ne žele prestati da smanje konzumaciju, čak i ako to znači ne doći do cilja – potpunog prestanka? Smanjenje unosa možda bi mogao biti prvi korak prema prestanku pušenja, ali se postavlja i pitanje je li to zapravo samo odgađanje neizbježnih zdravstvenih posljedica.
Zimlichman je pri tome predstavio moguće načine smanjenja štetnih posljedice pušenja po zdravlje. Među njima su istaknuti usvajanje zdravih navika još od malih nogu i edukacija. - Ali ako gledamo skupinu pacijenata starih 50, 60, 70 godina, koji puše zadnjih 30 ili 40 godina, jednu ili dvije kutije cigareta dnevno, te kampanje koje su dobre za mlade ljude ne vrijede ništa u ovoj skupini- istaknuo je dr. Zimlichman, koji se zalaže za nove pristupe za ovu skupinu, koje naziva tvrdokornim pušačima. Spomenuo je i vaping kao jednu od metoda koju zdravstvene vlasti u Velikoj Britaniji podržavaju kao opciju za smanjenje štete kod onih koji ne mogu u potpunosti prestati pušiti.
E-cigarete i sustavi za grijanje duhana već neko vrijeme privlače pušače koji žele smanjiti rizike, ali nisu spremni potpuno prestati. Nema sumnje da ove tehnologije zvuče primamljivo – nema dima, nema pepela, a pojavljuje se osjećaj da smo napravili korak prema zdravijem životu. Tehnologija koja zagrijava, a ne sagorijeva duhan, predstavlja potencijalno manje štetnu opciju. No skeptici se s pravom pitaju – je li to samo izgovor da se pušači nastave držati svoje navike?
– Ne možete ljude ostaviti na cjedilu i reći im da je prestanak jedino rješenje, a da pritom zanemarite stvarnost njihovih loših životnih navika – objašnjava Zimlichman.
