Iran je u noći sa subote na nedjelju ispalio više od 300 raketa i bespilotnih letjelica na ciljeve u Izraelu - kao odmazdu za navodni napad Izraela na iransko veleposlanstvo u Damasku u kojem je poginulo nekoliko zapovjednika iranske Revolucionarne garde. Britanske i američke američke zračne snage pomogle su u odbijanju iranskih napada. Francuska je očito sudjelovala u tome, međutim nije jasno jesu li njihove snage ispaljivale rakete.
No, podrška Velike Britanija, SAD i Francuske nije neočekivana s obzirom na to da je ipak riječ o saveznicama Izraela. No, veliku pozornost privukla je činjenica da su jordanske zračne snage podršku Izraelu. Oni su dopustili da Izrael i SAD koriste njihov zračni prostor, te su sami sudjelovali u obaranju bespilotnih letjelica koje su povrijedile njezin zračni prostor.
Agencija Reuters izvještava da su stanovnici Jordana primijetili veliku aktivnost u zračnom prostoru. Na društvenim mrežama kružile su snimke ostataka oborene bespilotne letjelice na jugu jordanskoga glavnoga grada Amana, piše DW.
„Pored toga, zaljevske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, možda su igrale indirektnu ulogu, jer su u njima smješteni zapadni sustavi za protuzračnu obranu, zračni nadzor i mogućnost dopunjavanja goriva u zrakoplove – što je sve nužno za tu operaciju", piše britanski Economist.
Izraelci i Arapi mogu surađivati
Neki komentatori su odmah u svojim objavama slavili arapsko sudjelovanje, ističući da to dokazuje da Izraelci i Arapi mogu surađivati i da Izrael nije sam na Bliskom istoku.
GALERIJA Posljedice iranskog napada na Izrael
"Napadi Irana su iza Izraela okupili još više onih koji ga podržavaju iz cijelog svijeta, uključujući utjecajne arapske države koje su kritične prema izraelskoj ofenzivi na Gazu, ali ipak podržavaju odgovor na iranske napade dronovima", rekao je Julien Barnes-Dacey, šef programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Europskom vijeću za vanjske poslove.
Jedna od njih je i Jordan, koji kritički gleda na izraelske postupke u Gazi, no dijele granicu s njima, nadzire džamiju Al-Aksa i Brdo hrama u Jeruzalemu, jedno od najvažnijih svetih mjesta za muslimane te su im saveznici Amerikanci. Oni moraju balansirane brojne interese kako bi osigurali raznolike interese svoje zemlje.
Jordanske vlasti brzo su naveli kako je u ovom slučaju podrška Izraelu čin samoobrane. "Neki objekti koji su prošle noći prodrli u naš zračni prostor presretnuti su jer su predstavljali prijetnju našem stanovništvu i gusto naseljenim područjima", navodi se u izjavi vlasti, te se dodaje: "Dijelovi (presretnutih objekata) pali su na naš teritorij i nisu načinili značajniju štetu."
Saudijska Arabija ponaša se slično kao i Izrael, nastoje balansirati vlastite interese s međunarodnim saveznicima i istovremeno voditi vlastitu realnu politiku u vezi s konfliktom u Gazi. Oni zagovaraju primirje u Gazi i kritiziraju Izrael za njihove postupke. No, insajderi kažu da je Saudijska Arabija i dalje iza kulisa zainteresirana za poboljšanje odnosa s Izraelom.
Iran i zaljevske države – višedesetljetni sukob
Bliski i Srednji istok podijeljeni su po vjerskim linijama već desetljećima. U zaljevskim arapskim državama je većinsko muslimansko sunitsko stanovništvo, dok je u Iranu većinski perzijsko i muslimansko šijitsko. Države poput Iraka, Sirije i Libanona su, međutim, multietničke i multireligijske, s mješavinom šijita i sunita, kao i drugih religija i brojnih etničkih skupina. U mjeri u kojoj su Iran i zaljevske države tamo pokušavali proširiti svoj utjecaj, oni su se našli između dvije vatre.
Tu u igru dolaze oni koji zastupaju iranske interese i vode tzv. zamjenski rat u njegovo ime. Riječ je o šijitsko-muslimanskim organizacijama koje od Irana dobivaju financijsku, vojnu, logističku, pa čak u određenoj mjeri i ideološku podršku. Među njima su jemenski pobunjenici hutisti, savez pretežno šijitskih milicija u Iraku, kao i politička i vojna krila Hezbolaha u Libanonu. Tu pripada i Hamas, iako je u njegovim redovima najviše Palestinaca, koji su pretežno suniti, piše DW.
I te skupine su bile uključene u napad ovog vikenda - ispaljivale su rakete iz Jemena, Iraka i Sirije na Izrael. U Iraku je, navodno, američka vojska koja je tamo stacionirana, prema nepotvrđenim izvještajima, oborila nekoliko ispaljenih raketa. Nije sasvim jasno jesu li Saudijci presreli rakete iz Jemena – za razliku od prošle godine, kada su neutralizirali rakete hutista.
Jordan nije demokracija. Sadašnji kralj je na tronu 25 godina, a naslijedio je svog oca koji je bio kralj 47 godina. Kada SAD-u paše vodstvo neke države onda nema problema što u toj zemlji ne vlada demokracija i sloboda.