'Ovaj zakon je pisan za veliki rat, za opću mobilizaciju. I već miriše na veliki rat. Hoćemo li i dalje tražiti koga možemo skinuti s popisa, koga možemo zaštititi? Neće biti nikoga za zaštititi kasnije! Shvatite to', ukorio je Andrej Kartapolov zastupnike koji su pokušali braniti amandmane za izuzetke služenja vojnog roka i mobilizacije.
Tijek događaja:
22:25 - Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman se u sklopu svog posjeta Kijevu sastao s potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva Ukrajine Julijom Sviridenko i drugim dužnosnicima, a glavna tema razgovora bilo je razminiranje pri čemu je Grlić Radman naglasio da je Hrvatska spremna pružiti podršku.
"Ministar Grlić Radman održao je sastanak i s potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva Ukrajine Julijom Sviridenko, gdje je glavna tema bila važnost razminiranja u procesu obnove gospodarskih i društvenih aktivnosti u Ukrajini. Ministar Grlić Radman naglasio je da je Hrvatska spremna pružiti potporu i surađivati s Ukrajinom kako bi se osiguralo sigurno i održivo okruženje za građane te stvorili uvjeti za ubrzan gospodarski oporavak", stoji u priopćenju MVEP-a.
Grlić Radman je s direktorom Svjetskog programa za hranu (WFP) u Ukrajini Matthewom Hollingworthom u prisustvu potpredsjednice Sviridenko, potpisao Sporazum o usmjerenom multilateralnom doprinosu između Vlade Republike Hrvatske i WFP-a za aktivnosti WFP-a i Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) u Ukrajini.
Hrvatska će donacija imati izravan utjecaj na kućanstva i male poljoprivrednike na područjima zagađenim minama jer će im omogućiti obnovu izvora prihoda i smanjenje ovisnosti o humanitarnoj pomoći, navodi MVEP. Hrvatska će 11. i 12. listopada 2023. biti domaćin Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini.
Hrvatska je s 4 milijuna eura doprinijela Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) za provedbu projekta protuminskog djelovanja u Ukrajini, a Grlić Radman se susreo u Kijevu i s predstavnicima Ureda UNDP-a.
Šef hrvatske diplomacije sastao se i s potpredsjednicom ukrajinske vlade za europske i euroatlantske integracije Olhom Stefanišinom, kao i s predsjednikom Vrhovne rade Ruslanom Stefančukom.
"Ministar je istaknuo zadovoljstvo što se Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme održao prošle godine u Zagrebu, čime se upravo u Hrvatskoj inaugurirala njezina parlamentarna dimenzija, kao i činjenicom da je Hrvatski sabor među prvima donio deklaraciju kojom osuđuje rusku agresiju", stoji u priopćenju MVEP-a.
22:23 - Moskovski sud potvrdio je kaznu od 25 godina zatvora izrečenu Vladimiru Kara-Murzi, jednom od najglasnijih kritičara predsjednika Vladimira Putina, javlja dpa. Žalbu koju su podnijeli Kara-Murzini odvjetnici odbacio je sud u Moskvi u ponedjeljak, izvijestili su državni mediji. Četrdesetjednogodišnjem britansko-ruskom disidentu izrečena je oštra kazna u travnju, a osuđen je, između ostalog, za veleizdaju. Zapad tvrdi da je riječ o politički motiviranoj presudi. Najveća je to zatvorska kazna nekom kritičaru vlasti u recentnoj ruskoj povijesti.
"Ovo je očajnički i neutemeljeno. Odbijanje žalbe Vladimira Kara-Murze je neopravdano. On bi trebao biti odmah pušten. Ujedinjeno Kraljevstvo stoji uz njega i njegovu obitelj", tvitao je britanski premijer Rishi Sunak.
Kara-Murzine pristaše kažu da presuda u praksi znači smrtnu kaznu zbog njegova lošeg zdravlja. Odvjetnik Kara-Murze rekao je da je njegov klijent izgubio 17 kilograma tijekom istražnog zatvora. Kao i zatvoreni oporbeni čelnik Aleksej Navaljni, Kara-Murza je također bio meta napada otrovom. Prema riječima njegove supruge, dijagnosticirano mu je teško oštećenje živaca kao posljedica dvaju trovanja u Rusiji. Kara-Murza je pritvoren u travnju 2022. nakon što se vratio u Rusiju iz inozemstva u jeku sve većeg pritiska Kremlja na civilno društvo.
Pozivajući se na izvore iz istrage protiv Kara-Murze, državni mediji tvrde da je pomagao organizacijama iz zemalja NATO-a da potkopaju nacionalnu sigurnost Rusije u zamjenu za novac. Optužen je i za diskreditaciju ruske vojske, što također može prouzročiti dugotrajnu zatvorsku kaznu.
"Zabrinuta sam da je jedini zločin Vladimira Kara-Murze bio govorenje istine vlastima, za što je kažnjen s 25 godina zatvora", rekla je prošli tjedan Mariana Katzarova, posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Rusiji.
Britanska vlada sankcionirala je šest osoba, uključujući dvoje sudaca moskovskog gradskog suda, zbog ovog slučaja, izvijestila je britanska Press Association u ponedjeljak navečer. Sankcije podrazumijevaju zabranu putovanja u Veliku Britaniju i zamrzavanje sredstava.
VEZANI ČLANCI:
14:35 Donji dom ruskog parlamenta glasovao je u utorak za odbacivanje amandmana na zakon kojim su ranjive skupine Rusa izuzete od služenja vojnog roka. Sada očevi troje i više djece, te djeca s invaliditetom više nisu oslobođeni vojnog roka niti im se daje odgoda, javlja Reuters.
Nešto ranije ruski je parlament podigao maksimalnu dob za regrutaciju sa 27 na 30 godina, povećavajući tako broj mladića koji su dužni na najmanje godinu dana služenja vojnog roka u bilo kojem trenutku. Prošle je godine Rusija objavila plan povećanja svog profesionalnog i mobiliziranog borbenog osoblja za više od 30% na 1,5 milijuna, što je ambiciozan zadatak otežan velikim, ali neobjavljenim gubicima u onome što Moskva naziva svojom 'specijalnom vojnom operacijom' u Ukrajini.
14:15 Amandmani koje je 25. srpnja najavio član Državne dume Andrej Kartapolov omogućit će ruskim guvernerima da stvore vlastite privatne vojne tvrtke. Prema Karapolovu, vojne formacije bit će 'specijalizirane državne unitarne tvrtke koje se odlukom ruskog predsjednika mogu osnovati za zaštitu javnog reda'. Također će se koristiti za 'zaštitu državnih granica u vrijeme mobilizacije, kao i u vrijeme izvanrednog stanja i rata', objasnio je Kartapolov, a prenosi TheBarentsObserver
Andrej Kartapolov šef parlamentarnog Odbora za obranu ruske dume. On je general u ruskim oružanim snagama i bio je zadužen za takozvani Vojno-politički odjel vojske prije izbora u parlament 2021. godine. Novi zakon dolazi kao dio kontroverznih izmjena i dopuna ruskog Zakona o mobilizaciji. Nije jasno kako će nove vojne formacije komunicirati s postojećim ruskim snagama, među kojima su Oružane snage, FSB i Nacionalna garda (Rosgvardia), ali poznato je da će nove regionalne jedinice biti naoružane i bit će im dozvoljena upotreba sile.
VEZANI ČLANCI
'Surađivati će s Ministarstvom unutarnjih poslova, FSB-om i Ministarstvom obrane kako bi zaštitili državnu granicu, borili se protiv ilegalnih naoružanih skupina i suzbili strane sabotaže i obavještajne formacije', izvještava rusko izdanje Barents Observera. Osim toga te će jedinice navodno biti zadužene i za djelovanje u očuvanju javnog reda i mira, što bi moglo značiti da se mogu primijeniti za suzbijanje prosvjeda. Bit će angažirane i u borbi protiv bespilotnih letjelica, u zraku, pod vodom, kao i bespilotnih površinskih vozila.
Formacije će imati široke ovlasti, ali male sankcije za posljedice njihovih postupaka. Navodno, pripadnici novih snaga neće snositi nikakvu odgovornost za nanesenu štetu, a građani se neće imati pravo suprotstavljati njihovim zahtjevima. Prema Kartapolovu, zakon je 'stvoren za veliki rat, a miris tako velikog rata se već osjeća'.
Novi zakon stupa na snagu 1. siječnja 2024.
14:05 - Vladimir Putin, predsjednik Rusije, rekao je da njegova zemlja ne odbacuje mirovne pregovore, ali da su oni u ovoj situaciji nemogući. Ruski predsjednik ovo je izjavio nakon sastanka sa afričkim liderima u Sankt Petersburgu. Istakao je kako afričke i kineske mirovne inicijative mogu služiti kao dobra podloga za dalje razgovore, ali da za njih sada ne postoje uvjeti.
'Ukrajinska vojska je u ofenzivi, napadaju i sprovode veliku stratešku operaciju. Ne možemo prekinuti vatru kada smo napadnuti, rekao je Putin. Usprkos tome, kaže, Rusija ostavlja prostor i šansu da sjedne za pregovarački stol. 'Nismo ih odbacili. Da bi ovaj proces počeo, potrebna je suglasnost obje strane'.
GALERIJA Rusi opet udarili po Kijevu
12:55 Kremlj je u ponedjeljak ocijenio da je napad dronovima u nedjelju na Moskvu ukrajinski "čin očaja" jer protuofenziva Kijeva doživljava neuspjeh. "Očito je da protuofenziva nije uspješna", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, opisujući situaciju kao "vrlo tešku" za ukrajinske snage, za koje kaže da "nemaju nikakvog uspjeha". "I u činu očaja kijevski režim pribjegava takvim terorističkim napadima", naglasio je. Peskov je ustvrdio da se "poduzimaju sve moguće mjere za obranu lokacija civilne infrastrukture".
Rusija je u nedjelju objavila da je odbila napad ukrajinskih bespilotnih letjelica na Moskvu gdje su oštećena pročelja dva poslovna tornja u poslovnoj četvrti "Moscow City", a nekoliko prozora je razbijeno. Ukrajina je početkom lipnja započela svoju dugo najavljivanu protuofenzivu koja se međutim suprotstavlja čvrsto ukorijenjenoj ruskoj obrani i čiji su rezultati dosad bili skromni.
VIDEO Rusija odbija napade iz raznih smjerova
12:53 Najmanje četiri osobe su poginule, a 43 su ozlijeđene u ruskom napadu na stambenu zgradu u ponedjeljak ujutro u Krivom Rogu, u središnjoj Ukrajini, navodi se u izvješću ukrajinskog ministarstva unutarnjih poslova, a o gubicima u svojim redovima javljaju i proruske vlasti u Donecku. "Rusi su pogodili grad s dvije rakete", od kojih je jedna uništila nekoliko katova "stambene zgrade", napisao je ministar Igor Klimenko u poruci na Telegramu. Četiri osobe su poginule, a 43 su ozlijeđene, rekao je u novom izvješću u podne, dodajući da je troje stanovnika spašeno, a 30 evakuirano.
Među poginulima je i desetogodišnje dijete, rekao je guverner regije Dnjepropetrovsk Sergej Lisak. Drugi je projektil pogodio zgradu obrazovne ustanove, kazao je ministar unutarnjih poslova. "Pogodili su stambene zgrade, zgradu sveučilišta, raskrižje. Nažalost, ima mrtvih i ozlijeđenih. Možda ima ljudi ispod ruševina", komentirao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Facebooku, osuđujući "ruski terorizam". Zelenski je odrastao u tom gradu poznatom po proizvodnji čelika koji je prije rata brojio oko 600.000 stanovnika. "Ovaj nas teror neće ni zaplašiti niti slomiti. Mi radimo i spašavamo naše ljude", napisao je na Telegramu. Hitne službe su na terenu i gase požar te se nastoje probiti kroz ruševine, objavilo je ministarstvo.
GALERIJA Milanović: Igra se opasna igra, da je Ukrajina pozvana u NATO, to znači rat s Rusijom
O gubicima i bombardiranjima danas javlja i druga strana te su proruske vlasti potvrdile da su u ukrajinskom bombardiranju Donjecka život izgubile dvije osobe. "Jutros, ukrajinske snage su bombardirale središte Donjecka. Pogođen je autobus, dvoje ljudi je poginulo, a šestero ranjeno", rekao je Denis Pušilin, čelnik samoproglašene Donjecke Narodne Republike.
VIDEO Ruski parlament izglasao je stroža pravila za služenje vojnog roka
Najveća greška je bila da nisu poslušali Churchilla i odmah poslije kapitulacije wermachta dotukli sssr . Sad imamo cijelo vrijeme sran…