Ana Pozderac, pročenica karlovačke Područne službe Zavoda za zapošljavanje, na jučerašnjoj je sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća objasnila što će sve Zavod ove godine napraviti da bi se smanjio broj nezaposlenih. Na kraju veljače u evidenciji je bilo 12.897 stanovnika županije koji nemaju radno mjesto.
Školovanje zaposlenih
– Osim sufinanciranja zapošljavanja, što je mjera koju nudimo poslodavcima, organizirat ćemo javne radove, prekvalifikaciju i obrazovne programe za školovanje nezaposlenih osoba, i to za deset zanimanja za koja smo procijenili da su atraktivna na tržištu rada - njegovateljica, pomoćnih kuhara, sobarica, zavarivača, zaštitara, operatera na CNC stroju, pomoćnih zidara, tesara, pomoćnih soboslikara i ličilaca. Plaćamo poslodavcima dodatno školovanje radnika. Umjesto da ih otpuštaju zato što ne znaju raditi s novim tehnologijama, ovako ih mogu dodatno obučiti. Tu je mjeru neznatan broj poslodavaca uočio i koristio – kazala je Ana Pozderac. Dodala je da je, uz ekonomsku krizu, za veliki broj nezaposlenih još više odgovorna velika neusklađenost obrazovnog sustava i gospodarstva. Škole i fakulteti nude zanimanja koja nisu konkurentna na tržištu rada ili, ako i imaju dobre programe, obrazovani imaju premalo praktičnog znanja.
Novac za socijalnu mjeru
Članovi GSV-a primijetili su da Zavod izdvaja triput više novca za javne radove nego za sufinanciranje trajnog zapošljavanja, a oni su socijalna kategorija, jer one koji su dugo bez posla zapošljava samo na pola godine.
Velimir Gojnić iz Wienerbergera tvrdi da država tako neće smanjiti nezaposlenost.
– Treba napraviti reviziju svih prijevremeno umirovljenih, imamo previše ‘penzionera’. Država bi trebala sufinancirati tvrtke koje bi mogle, kroz posebne programe, educirati dio nezaposlenih, kao i plaće radnika na čekanju, što sada plaća samo poslodavac – kaže Velimir Gojnić.
Nikola Badovinac, predsjednik SSSH Karlovačke županije, kazao je da su i poslodavci dijelom odgovorni za velik broj nezaposlenih, jer već godinama, i prije ekonomske krize, zapošljavaju radnike na određeno vrijeme.
– Time krše i zakon, koji kaže da je takvo zapošljavanje iznimka, a ne praksa, kao što je kod nas – rekao je Nikola Badovinac. Velimir Gojnić opravdao je zapošljavanje na određeno nestabilnim tržištem; tvrtke se ne mogu obvezati na veći broj stalno zaposlenih, jer im je najvažnije opstati.
