Globalna kriza nije samo ugrozila stotine hrvatskih tvrtki nego je i
dovela u pitanje proljetnu sjetvu. Unatoč obećanjima da će novac dobiti
do kraja ožujka, zbog nedostatka sredstava u državnom proračunu, 60
posto poticaja, odnosno milijardu i 200 milijuna kuna,
poljoprivrednicima još nije isplaćeno. Tako su seljaci u
vrijeme sjetve ostali bez novca kojim su planirali kupiti
reprodukcijski materijal.
Hrana za krave
– Ne znam kako da posijem. Gnojivo, gorivo i
zaštitna sredstva ne mogu dobiti na kredit, svi zahtijevaju
da im se odmah plati, a novca nemamo. Sjetva i prihrana jednog hektara
stoji me oko 5000 kuna, a toliko novca dobijem i za urod pa nemam neke
ušteđevine.
Posijat ću žitarice za svoje domaćinstvo – ishranu krava, ali
sijati kukuruz za tržište jednostavno ne mogu jer nemam čim
– kaže Blaž Vučetić iz Donjeg Slatinika pokraj Slavonskog
Broda. Cijene gnojiva, goriva, zaštitnih sredstava i sjemena
ratarskih kultura toliko su povišene u proteklih godinu dana
da ratari, bez obzira na dobru prošlu godinu, bez poticaja
nemaju čime financirati sjetvenu sezonu.
U Hrvatskom seljačkom savezu tvrde da su svjesni situacije, no da ne
mogu puno učiniti.
Suha državna blagajna
– Novca u proračunu nema i tu smo nemoćni. Da postoji,
tražili bismo da se rasporedi seljacima, ali dodatni novac ne postoji
jer se državni proračun ne puni kako je planirano. Sada treba sijati
ako se ima novca za reprodukcijski materijal, i ako se zna kome će se
urod prodati.
Ne želimo kao udruga dizati tenzije, nego nastojimo Vladi biti partner
kako bismo zajedno realizirali ostvarive projekte, a protesti u
situaciji kad novac realno ne postoje nikome ne bi donijeli dobro
– kaže Željko Mavrović, predsjednik HSS-a. Mavrović napominje
da je zbog dobrih prošlogodišnjih cijena otkupa
već za jesenske sjetve posijano 200.000 hektara pšenice,
što je 50.000 ha više nego što je
Hrvatskoj potrebno.
Odgovor na naš upit kad će poljoprivrednicima biti isplaćeni
poticaji iz Ministarstva poljoprivrede nije stigao u našu
redakciju.
Potpora kao socijalna mjera
Prije nekoliko dana Grad Varaždin ratarima slabijeg imovnog stanja besplatno je podijelio umjetna gnojiva za sjetvu proljetnih i prihranu ozimih kultura. Država ne potiče male ratare pa Varaždin gnojivo dodjeljuje već deset godina. Ovu mjeru, više socijalnu nego poticajnu, prije nekoliko dana iskoristilo je 161 gospodarstvo sa 445 hektara zemljišta. Inače, od ove godine poticaji za ratarske kulture su izjednačeni te stoje 2250 kuna za hektar.
