Porezna je reforma pred vratima, očekuje nas i kreiranje proračuna za iduću godinu, a u medijima se nagađalo da ostajemo bez ministra financija. U razgovoru za Večernji list Zdravko Marić otklanja takve sugestije, bar u ovom trenutku, a najavljuje promjene u poreznom sustavu koje bi trebale rezultirati jeftinijom hranom za građane. Poručuje i da je vrijeme da država prestane sanirati gubitaše jer svaka injekcija novca njima umanjuje prostor za smanjenje poreza građanima.
BDP je rastao iznad očekivanja u drugom tromjesečju godine. Hoće li se realizirati godišnja prognoza o rastu BDP-a za 2,8 posto?
Rast u drugom tromjesečju bio je upravo u skladu s našim očekivanjima, prema do sada objavljenim visokofrekventnim podacima. S druge strane, rast u prvom tromjesečju ove godine svakako je bio ispod ondašnjih očekivanja. Projekcija Vlade RH od 2,8 posto za cijelu 2018. ostaje dostižna. Da bi se i ostvarila, osim nastavka trenda domaće potražnje iz prve polovice godine, povoljnog kretanja inozemne potražnje za domaćim robama i uslugama, trebat će i ubrzanje investicijske aktivnosti do kraja godine. Moram reći da smo u prvoj polovici godine očekivali bolje rezultate od investicijske potrošnje, a ono što ohrabruje u ovom pogledu pozitivni su trendovi u građevinskoj djelatnosti.
Poljska je istovremeno rasla 5 posto. Trebamo li se zadovoljiti rezultatima koje postižemo?
Osobno držim da se nikako ne smijemo pomiriti s postojećim stopama rasta s obzirom na to da, kao što ste i sami rekli, druge zemlje ostvaruju više stope rasta. Međutim, nažalost, potencijal rasta hrvatskog gospodarstva u ovom je trenutku i ispod aktualne stope raste, odnosno na razini od oko 2 posto. Potencijal rasta hrvatskog BDP-a u duljem roku ovisi o faktorima kapitala i rada te efikasnosti njihova korištenja (višefaktorska produktivnost). Upravo u pogledu efikasnosti korištenja faktora proizvodnje i njene slabe dinamike, rješenje su isključivo što pametnije dizajnirane i što brže provedive strukturne reforme.
Što se tiče faktora kapitala, vjerujem da će u nadolazećim godinama ove pozitivne stope rasta agregatnih investicija iz proteklog razdoblja još ubrzati, pogotovo uz daljnje restrukturiranje pojedinih sektora te bolje iskorištavanje fondova EU. Faktor rada ipak se dugoročno izdvaja kao objektivno najveće ograničenje za hrvatsko gospodarstvo, što zbog nepovoljnog prirodnog prirasta te migracijskog salda, a što zbog strukturnih problema hrvatskog tržišta rada. Za poboljšanje stanja potrebna je sinergija reformskih politika u nekoliko područja, a to su demografija, uključujući neto migracijske tijekove, zatim mirovinski sustav, obrazovni sustav i daljnja fleksibilizacija tržišta rada.
Naznačuju li porezni prihodi financijski rekordnu turističku sezonu?
Prateći proračunske prihode na dnevnoj razini, poglavito PDV, postoji značajan rast osobne potrošnje. Rastu osobne potrošnje, pa time i porastu proračunskih prihoda, doprinijeli su efekti već provedenih mjera poreznog rasterećenja kako gospodarstva tako i građana, ali bitan doprinos povećanju poreza na potrošnju dolazi i od rasta broja turista i njihove potrošnje. Kakvi će biti ukupni financijski rezultati turističke sezone, teško je precizno reći u ovom trenutku, ali svi dosadašnji podaci upućuju na to da ćemo imati financijski rekordnu turističku godinu.
Zašto nema rasta industrijske proizvodnje, možemo li živjeti od turizma i prodaje?
Industrijska proizvodnja bilježi slabija ostvarenja u prvoj polovici 2018., odnosno blagi rast od 0,4 posto, pri čemu su pozitivne stope promjene ostvarene jedino u veljači (3,3 posto) i lipnju (3,1 posto). Usporavanje industrije vidljivo je na razini čitave Europske unije, a ne samo u našem gospodarstvu. Glavni razlog nepovoljnog kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj pad je proizvodnje kapitalnih proizvoda od gotovo 10 posto u prvoj polovici godine, dok sve ostale glavne industrijske grupacije bilježe pozitivna kretanja. Djelatnosti koje najviše pridonose padu industrije su proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, strojeva i uređaja te ostalih prijevoznih sredstava što se uglavnom odnosi na brodove.
Naime, dosta brodova koji su trebali biti isporučeni u 2017. kasni s isporukom, a iako je u knjizi narudžbi za 2018. planirana isporuka 25 brodova, u prvoj je polovici godine isporučen tek jedan brod. S druge strane, bilježe se pozitivna kretanja u proizvodnji prehrambenih i farmaceutskih proizvoda koja u prvoj polovici godine raste deset posto. Upravo zato naš cilj treba biti, osim turizma, što više poticati i jačati i druge gospodarske sektore, poglavito u segmentima industrije, poljoprivrede, IT-ja i drugih uslužnih sektora kako bi hrvatsko gospodarstvo bilo što čvršće, raznovrsnije i otpornije na potencijalne šokove.
Koje će mjere planirane u sklopu porezne reforme za 2019. donijeti najveća rasterećenja?
Najjača mjera nastavka poreznog rasterećenja snižavanje je opće stope PDV-a na svježe meso, svježu ribu, voće i povrće te pelene. To je efekt od gotovo 1,4 milijarde kuna. Postavlja se pitanje hoće li ove mjere građani u konačnici i osjetiti. Smatramo da hoće jer, unatoč tome što ne postoje mehanizmi prisile nekoga da spušta cijene, tržište će učiniti svoje. Na taj način umanjujemo regresivni efekt PDV-a kako bi rasterećenje najintenzivnije osjetili građani s najnižim dohocima. Jak efekt ima i ukidanje dvaju doprinosa: onih za zapošljavanje i ozljede na radu.
Sastavni dio te mjere povećanje je zdravstvenog doprinosa, no ukupno opterećenje past će sa 17,2 posto, koliko danas iznose doprinosi na plaću, na 16,5 posto. To znači 900 milijuna kuna rasterećenja za poduzetnike, a oko 1,35 milijardi kuna veće prihode zdravstvu. Treća je velika mjera porez na dohodak. Predložili smo da se najviša stopa tog poreza od 36 posto primjenjuje na osnovicu od 30.000 kuna, a ne kao dosad na 17.500 kuna. Predložili smo i smanjenje poreza na promet nekretninama s četiri na tri posto što bi trebalo dodatno doprinijeti jačanju tržišta nekretnina.
Hoće li zdravstvo uz pomoć novih prihoda konačno prestati stvarati dubioze?
Povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje izvorni prihodi HZZO-a povećat će se na godišnjoj za već spomenutih 1,35 milijardi kuna. Očekujem da ćemo u predstojećem razdoblju svjedočiti i korekcijama na troškovnoj strani u zdravstvenom sustavu uz istodobno zadržavanje, pa čak i podizanje kvalitete zdravstvenih usluga te zadržavanje medicinskog osoblja u Hrvatskoj, prije svih liječnika i medicinskih sestara. Jedino sinergijskim djelovanjem i na prihodnoj i na rashodnoj strani moguće je osigurati dugoročnu financijsku održivost zdravstvenog sektora.
Velika se buna digla oko podizanja osnovice za isplatu doprinosa članova uprava i direktorima kompanija. Mali su poduzetnici u panici. Na koga se odnosi ta mjera?
Nema razloga ni za kakvu paniku. Javno je savjetovanje i, kako smo i rekli ranije, otvoreni smo za komentare i sugestije. Uočili smo određene neprihvatljive pojave drastičnog umanjenja plaćanja iznosa doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Tu pojavu uočili smo kod jednog broja osnivača, vlasnika, a time i zaposlenika d.o.o.-a. Primjerice, predsjednici i članovi uprava zapošljavaju se na nepuno radno vrijeme koje nerijetko iznosi 1 sat tjedno, odnosno 12 minuta dnevno. Slijedom toga njima se razmjerno umanjuje osnovica za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te u takvim slučajevima plaćaju 48 kuna ukupnog doprinosa mjesečno. Da bismo onemogućili očiti nerazmjer iznosa plaćenih doprinosa i mogućnosti korištenja prava iz zdravstvenog i mirovinskog sustava, a uvažavajući primjedbe i mišljenja iznesena u dosadašnjem tijeku javnog savjetovanja, predložit ćemo izmjenu Zakona o doprinosima prema kojem će već spomenuti predsjednici i članovi uprava d.o.o.-a plaćati iznos doprinosa na propisanu osnovicu kao i oni koji su prijavljeni s punim radnim vremenom, a to je postojeća osnovica 0,65 posto od prosječne plaće, bez obzira na prijavljeno radno vrijeme ili osnovu osiguranja.
Prema tome, predsjednicima i članovima uprava koji u tvrtkama rade puno radno vrijeme ništa se neće mijenjati, kao ni onima, poput umirovljenika, koji imaju pravo rada četiri sata dnevno. Kategorički odbijam neke komentare koji su se pojavili u javnosti da je ovo mjera usmjerena protiv malih i srednjih poduzetnika te da općenito ima antipoduzetnički karakter. Podsjetio bih da smo u prethodnom razdoblju mnogim mjerama u sklopu porezne reforme posebice vodili računa o poreznom i administrativnom rasterećenju malih poduzetnika pa smo tako smanjili porez na dobit s 20% na 12% te da smo upravo za njih uveli tzv. novčano načelo, tj. da mogu plaćati porez na dobit po naplaćenoj realizaciji, ponovo vratili priznavanje odbitka PDV-a prilikom nabavke i održavanja automobila za službene potrebe, promijenili u njihovu korist tretman smještaja i prehrane za sezonske radnike, podigli limit plaće u naravi, uključili tople napitke...
Očekujete li da će porezna reforma proći bez protivljenja koalicijskih partnera koji su prema njoj izrazili skepsu?
Vjerujem da će proći jer u suštini i cjelini ovaj nastavak poreznog rasterećenja dobra je mjera i pozdravljena od koalicijskih partnera. Naravno da uvijek postoje detalji o kojima možemo polemizirati, ali ti detalji ne bi smjeli ugroziti cijeli paket predloženih mjera.
Samo zbog Uljanika i Petrokemije, odnosno njihovih dugova, proračunu će na naplatu doći tri milijarde kuna. Može li se to podmiriti bez novih nameta?
Od početka svog mandata inzistiram na kontroli rashodne strane proračuna i odgovornom trošenju proračunskih sredstava. Naravno da nisam zadovoljan situacijom u Petrokemiji i Uljaniku i naravno da bih ova sredstva radije koristio za dodatno rasterećenje građana i poduzetništva nego za saniranje nečijih grešaka iz prošlosti i pokrivanje rupa. Prošle godine imali smo suficit od 2,8 milijardi kuna, a i ove godine stvari se razvijaju u dobrom smjeru. Proračun će uz dodatne napore podnijeti troškove i Uljanika i Petrokemije bez korekcija na prihodnoj strani, dakle bez dizanja poreza.
Međutim, ako smo već sad prisiljeni rješavati probleme iz prošlosti, inzistiram na tome da se nađe dugoročno rješenje i da se nikad više ne dovedemo u situaciju da financiramo i spašavamo jedne te iste gubitaše. Država ne bi smjela višekratno sanirati gubitaše, nego bi morala ulagati u industrije budućnosti, stvarati preduvjete za razvoj poduzetništva, ulagati u obrazovanje i znanost. Nadam se da će priča s Petrokemijom i Uljanikom završiti te da nam se neće pojaviti neke nove greške iz prošlosti koje bi mogle doći na naplatu u skoroj budućnosti. Vlada će, kako danas tako i ubuduće, štititi naše strateške nacionalne i financijske interese te državni proračun unatoč svim pritiscima.
Model dokapitalizacije Petrokemije već je bio pripremljen prije nekoliko mjeseci, a podrazumijevao je podmirivanje 450 milijuna kuna dugova. Gdje je zapelo?
U trenutku pregovaranja s investitorima država je prema Petrokemiji bila izložena 550 milijuna kuna. Pregovorima smo se izborili da ne preuzmemo cijeli iznos jamstava, već samo dio, s time da će država zadržati i dio vlasništva u kapitalu. Dugogodišnje odgađanje rješavanja problema Petrokemije dovelo je do situacije da je Petrokemija prisiljena prodavati proizvode avansno po nižim cijenama da bi se osigurala likvidnost i isplatile plaće. Dokapitalizacijom se jača pozicija Petrokemije na tržištu. Ako se poslovanje Petrokemije dovede na razinu konkurenata u regiji u pogledu profitabilnosti, a nema razloga da tako ne bude, i država će od toga kao manjinski vlasnik imati financijske koristi.
Ono što posebice frustrira činjenica je da su već prije nekoliko godina postojali uvjeti za rješenje Petrokemije. Međutim, zbog neodlučnosti i loših odluka političkih čimbenika u to vrijeme, učinjena je velika šteta kako Petrokemiji tako i državnom proračunu. Proces dokapitalizacije Petrokemije u završnoj je fazi. Uskoro očekujemo suglasnosti od Europske komisije i nadležnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.
Nad proračunom kao mač vise i neki procesi poput arbitraže s MOL-om ili bankama oko slučaja švicarac koji predstavljaju potencijalne obveze u milijardama...
Državni proračun vrlo transparentno podmiruje i prikazuje obveze države proizašle iz sudskih sporova. Nemoguće je prejudicirati ishode sudskih sporova i arbitraža, ali svaki taj gubitak, kao i dugovi Uljanika i Petrokemije, opterećuje proračun i smanjuje prostor za rasterećenja građana, a stalno proklamiram da uz konsolidaciju javnih financija moramo što je moguće agresivnije ići na rasterećenja.
Mediji su baratali informacijom iz neslužbenih izvora da odlazite iz Vlade. Odlazite li zaista ili ostajete?
Ne bih se osvrtao ni na kakva nagađanja, ja sam ministar financija u Vladi Republike Hrvatske.
Veći dio karijere radite u državnom sektoru, ali vas se jako proziva zbog angažmana u Agrokoru. Žalite li sada što ste se vratili u Ministarstvo i jeste li ljuti zbog čestih prozivanja?
Ponosan sam na sve što sam u životu radio, od svoje akademske karijere, preko rada u državnoj administraciji, potom privatnog sektora pa do povratka u državnu administraciju. Na svakom poslu koji sam radio i dužnosti koju sam obavljao davao sam sve od sebe i nastojao polučiti što bolje rezultate. Od početka svog mandata jasno sam naznačio koje sam smjerove i ciljeve postavio sebi i svojim suradnicima, a to je što veći iskorak u smjeru stabilizacije javnih financija i rasterećenja poreznih obveznika, odnosno javne financije u funkciji gospodarskog rasta i zapošljavanja. Zbog tih ciljeva moram zadržati stabilnost, fokusiranost, staloženost i mirnoću. Svjestan sam da moja javna riječ ima težinu kako u domaćim krugovima i javnosti tako i međunarodnoj. Svi dužnosnici trebali bi biti svjesni odgovornosti za izgovorenu riječ jer neodgovornim izjavama dugoročno svima nanose veliku štetu.
Jeste li u sukobu interesa u slučaju Agrokor? Jeste li se zaista izuzeli od donošenja odluka o Agrokoru ili je točno da ste bili na sedam sastanaka, kako citiraju iskazi USKOK-u?
Od samog početka govorio sam da ću se kao ministar financija izuzeti od donošenja odluka koje se tiču Agrokora i toga sam se cijelo vrijeme držao. No Povjerenstvo za sprječavanja sukoba interesa protiv mene je pokrenulo postupak utvrđivanja sukoba interesa te je nakon utvrđivanja svih činjenica temeljem očitovanja mjerodavnih institucija, moga očitovanja i rasprave provedene na javnoj sjednici Povjerenstva zaključilo da nisam povrijedio načela djelovanja i da nisam u sukobu interesa.
Što se tiče broja sastanaka na temu Agrokora ili s vodstvom Agrokora na kojima sam ja bio nazočan te jesam li o tome govorio istinu, naglašavam da je Povjerenstvo od mene tražilo da se očitujem o svojoj ulozi na sastanku s vodstvom Agrokora održanom u Vladi 26. veljače te o sastanku s čelnikom Agrokora 3. ožujka 2017. O sadržaju tih sastanaka i mojoj ulozi na njima razgovaralo se na već spomenutoj javnoj sjednici Povjerenstva. Kao što vam je poznato, Povjerenstvo je nedavno odlučilo obnoviti postupak protiv mene, o čemu sam dobio odgovarajući akt i o čemu ću se u zadanom roku očitovati te sam uvjeren da ću ponovno otkloniti sve sumnje o sukobu interesa.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...:
ma krivo....ne zbog Uljanika nego bas zbog vas politicara bezbroj zupanija ..opcina ......osobno poznam gospodina koj radi u vasem ministarstvu i hvali se da cijeli dan igra igrice na compu.....