Nakon enormnog rasta uvoza u prva tri mjeseca ove godine, za čak 10% u odnosu na isto tromjesečje u lanjskoj godini, Hrvatska je, prema podacima HGK, barem u travnju prikočila s uvoznom robom za što je vjerojatno ‘najzaslužniji’ koronavirus zbog kojega je bio otežan protok roba te smanjena potrošnja građana. Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prva četiri mjeseca rastao je tako tek 1% u odnosu na isto razdoblje lani, s 1,06 milijardi eura na 1,07 milijardi. Izvoz je pak rastao 5%, s 677 milijuna eura na 708 milijuna, a za isti je postotak smanjen i deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ističu iz HGK. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je tako sa 64 na 66%.
– Raduje nas porast izvoza za 30-ak milijuna eura jer daje naznaku potencijala koji naša poljoprivreda ima. No, i dalje bilježimo veliki vanjskotrgovinski deficit, posebno u području mesa, mlijeka te voća i povrća. Moramo mijenjati strukturu proizvodnje i dizati produktivnost jer je sektor poljoprivrede od strateške važnosti za naše gospodarstvo, naročito u ovakvim krizama – istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović.
Najveći plus bilježimo u žitaricama kojih smo u prva četiri mjeseca ove godine izvezli 47 milijuna eura više nego što smo uvezli, a standardno dobru bilancu imamo i kod ribe (40,5 milijuna eura suficita i pokrivenost uvoza izvozom od gotovo 230%). Više od 15 milijuna eura suficita bilježimo i u razmjeni uljanog sjemenja i plodova. No zato smo mesa i mesnih prerađevina uvezli 6% više, za 121,4 milijuna eura, mlijeka i mliječnih proizvoda 5%, za 84 milijuna eura, voća 11% više, odnosno za 72,5 milijuna eura.
Gledano po kategorijama, svježe govedine smo u prva četiri mjeseca uvezli 3% više, svinjetine 18%, jedino što nam je pao uvoz peradi – i to za 9%. Povrća je uvoz pao za 5%, odnosno na 60,5 milijuna eura, no mala je to utjeha zna li se da je izvoz istoga tek 8,2 mil. eura, a gotovo identično i voća, dok pojedini povrćari ovih dana i zaoravaju svoju proizvodnju zbog preniskih otkupnih cijena, čemu je krivac i neorganiziranost i neudruženost zbog kojih se teško izboriti za jače pregovaračke pozicije kod trgovaca i otkupljivača.
Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, kaže kako je uvoz povrća pao isključivo zbog poremećaja na tržištu zbog korone, a nakon što je ona u svibnju popustila, uvoz je, što svi vide, puno življi, tvrdi on.
– A i ono što neki trgovci prodaju pod domaće, upitno je. Neki naši članovi primijetili su kako se u njihovoj ambalaži prodaje svježe povrće koje oni nisu isporučili. Sve to govori da se određena roba prepakirava pod domaću, a pitanje je odakle je zapravo – kazao je Budanec, koji se nada da će nova-stara ministrica uvesti više reda po pitanju nepoštene trgovačke prakse kad je u pitanju domaći proizvod. Što se udjela u ukupnom izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda tiče, na prvom mjestu je kukuruz s 10,3%, na drugom svježa riba sa 7,9%, a slijede čokolada (6,4%) i cigarete (4,5%). U ukupnom uvozu na prvom mjestu je svinjsko meso (6,4%), a drugo mjesto dijele čokolada i pekarski proizvodi (4,6%).
