Odbor za poljoprivredu već duže vrijeme upozorava kako bi se prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ispod njihove proizvođačke cijene trebala smatrati nepoštenom trgovačkom praksom. No dok zemlje poput Španjolske ili Rumunjske o tome i te kako vode računa, hrvatske mjerodavne institucije tvrde kako u nas "ne postoji matematički model kojim bi se te cijene izračunale", kazala je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir na tematskoj sjednici o modalitetima rješavanja nepoštenih trgovački praksi u lancu opskrbe hranom. Podsjeća kako su pri saborskom glasanju o Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, u veljači 2024., nadležne agencije i ministarstva pozvani da razmotre pozitivna iskustva drugih država članica, posebno kad je riječ o utvrđivanju proizvođačkih cijena i sljedivosti, te da osiguraju pravedniju raspodjelu vrijednosti u lancu opskrbe hranom.
– Prisutnost proizvoda čije cijene se stavljaju na tržište ispod proizvođačkih čini nelojalnu konkurenciju domaćim proizvodima, takvi proizvodi uglavnom dolaze iz drugih država, a ako su upitne kvalitete, predstavljaju problem i za naše potrošače – rekla je Petir. Podsjeća kako je Odbor za poljoprivredu zatražio da se nepoštenom praksom trgovaca proglasi i odbijanje uvrštenja domaćih proizvoda u ponudu zbog sezonalnosti ili nedostatnih količina, kao i stavljanje na tržište proizvoda bez provjere sljedivosti, ako je njihova nabavna cijena niža od prosječnog troška na mjerodavnom tržištu u razdoblju otkupa. Direktorica španjolske Agencije za informacije i kontrolu hrane María Fernández Sanz kazala je kako oni u čitavom lancu opskrbe hranom provjeravaju jesu li cijene, koje su plaćene za neke proizvode, poštene. Nijedan dionik lanca ne može sljedećem dioniku naplatiti nižu cijenu od one koju je sam platio.
– Najveći izazov u provedbi zakona o nepoštenim trgovačkim praksama predstavljaju poslovne tajne, ali je Agenciji osiguran pristup svim podacima – istaknula je. Vedrana Filipović Grčić, pomoćnica glavnog državnog inspektora, kazala je kako Državni inspektorat RH nema ovlasti nadzirati formiranje maloprodajne cijene, osim u slučajevima primjene Odluke Vlade RH o ograničavanju cijena nekih proizvoda. Dodala je da se cijene slobodno formiraju na tržištu, no DIRH kao nadzorno tijelo podržava inicijative koje će ograničiti nepoštena ponašanja.
