Od osam banaka koje su povele postupke protiv Hrvatske pred međunarodnim i domaćim sudovima vezano uz konverziju CHF kredita i ostale odluke koje se odnose na kredite u "švicarcima", šest ih je odustalo (Zaba, PBZ, Sberbank, Erste, RBA i OTP), a sporove nastavljaju voditi Addiko i Societe Generale, bivša vlasnica Splitske banke. O nagodbi države i banaka o čijoj se mogućnosti već duže vrijeme pričalo, a koja uključuje i sporove koji se vode pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) izvijestio je ministar financija Zdravko Marić koji je u Vladi održao konferenciju za novinare na tu temu te naglasio da je izbjegnuta moguća šteta za državni proračun od dvije i pol milijarde kuna.
- Takvi postupci dugo traju i izazivaju značajne financijske efekte, visoke troškove pravnika i vještaka, a imaju i reputacijski efekt. S druge strane ti procesi imaju neizvjestan ishod – prokomentirao je Marić koji kaže da dogovor ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za Hrvatsku koja je već platila 127 milijuna kuna troškova za sporove koji se vode u Washingtonu te da bankama nisu obećani nikakvi ustupci koji bi se odnosili na ove postupke, no dao je naslutiti da banke ipak mogu očekivati određena poboljšanja vezana uz svoje poslovanje.
- HNB je kao regulator neovisan, no postoje okolnosti koje nisu vezane izravno uz direktive i zakone, gdje hrvatske banke, recimo, imaju stopu obvezne rezerve značajno višu nego što je zahtijeva regulativa u drugim zemljama, a prosječna stopa adekvatnosti kapitala dvostruko je veća nego u europskim banaka, tu je i stopa osiguranja depozita... - prilično je precizno pobrojao Marić zone u kojima se za banke mogu očekivati olakšice.
Na sudu u Washingtonu protiv Hrvatske je pokrenuto 13 postupaka, a sad slijedi suspenzija onih koje vode šest banaka s kojima je postignut dogovor, odmah za četiri postupka.
- U međuvremenu su se događali efekti koji nisu bili predvidivi niti željeni poput potresa ili koronavirusa. Radi se na unapređenju poslovnog okruženja, to je bila osnovna ideja. Paralelno s time, dogovoru je doprinos dao i proces pristupanja eurozoni. Temelj naših razgovora je da mi ne prepoznajemo da je nekakva šteta učinjena ili da bi dogovor trebao imati kompenzaciju. Aktivnost banaka nam je potrebna, sada za financiranje likvidnosti poduzetnika i u budućnosti kada krenemo putem oporavka za financiranje investicije – istaknuo je Marić, a od banaka već se oglasio OTP u kojem kao motivaciju navode posljedice pandemije za hrvatsko gospodarstvo te njezine produljene ozbiljne učinke u 2021., kao i posljedice potresa.
- To smatramo jedinom društveno odgovornom odlukom koji bi mogla doprinijeti rješavanju naših nesuglasica te spriječiti daljnje značajne troškove koje bi obje strane mogle imati u arbitražnom postupku. Suočeni smo s mnogim izazovima potrebe žurnog gospodarskog oporavka, značajnim naporima koje treba uložiti u obnovu potresom stradalih područja, neophodnim oporavkom poduzetništva te pripremnim radnjama za uvođenje eura. U tom kontekstu, OTP banka uviđa da je suradnja banke kao značajnog financijskog subjekta s Vladom, čiji je zadatak osiguranje stabilnosti sustava, izuzetno važna za dobrobit i razvoj hrvatskog gospodarstva – poručuju iz OTP-a.
No, ono što ne spominju ni Vlada ni banke je činjenica da su se banke u sporovima koje su povele u Washingtonu protiv Hrvatske, osporavajući konverziju, služile argumantacijom da je nezakonita, a istodobno pred hrvatskim sudovima tvrdile da su konverzijom ugovori, za koje je pravomoćno proglašena ništetnost promjenjivih kamatnih stopa i valutne klauzule, naknadno postajali zakoniti te je time postignuto potpuno obeštećenje dužnika. S obzirom da je najviši europski sud, Sud Europske unije, dosad gotovo bez iznimke davao za pravo potrošačima u ovim sporovima, vjerojatno su banke svoju odluku o nagodbi prilagodile izgledima mogućih ishoda na europskom terenu. A svojedobno je i sudac Ustavnog suda RH Goran Selanec, komentirajući arbitražu naglasio da se njezine odluke, ne mogu provoditi u pravima država članica jer su pitanja kojima se bavi u nadležnosti EU.
Iz Addiko Banka, jedne od dvije banke koje nisu postigle nagodbu s državom, poručuju da ne komentiraju prijedlog nagodbe, niti sudske postupke u tijeku.
- Međutim, ističemo da je Addiko Bank voljna predmetni postupak okončati mirnim putem i na način koji je zadovoljavajući za obje strane - kažu u banci. Konstrukcija "prijedlog nagodbe" u njihovu odgovoru implicira da su na stolu ipak bili neki konkretni parametri o kojima su banke i Vlada pregovarali.
Iz Udruge Franak izrazili su zabrinutost jer, kako kažu, iz izjava ministra Marića nije jasno što je država dala bankama za njihovo odustajanje od arbitraže.
- Nama je šokantno da se taj dogovor objavio u vrijeme kada Ustavni sud odlučuje o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda RH kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF u kolektivnom predmetu franak. Nepoštene banke, koje su svjesno i namjerno prevarile 125.000 hrvatskih obitelji, ne zaslužuju nikakve olakšice. Osim toga, Sud EU je jasno i nedvojbeno izrekao u predmetu Achmea da su arbitraže između članica EU nezakonite i zabranjene - poručuju iz Udruge Franak te dodaju da će banke koje su dužne 20 milijardi kuna potrošačima, unatoč svim tim činjenicama, dobile ili će dobiti neke olakšice.
- Vlada RH se također mora očitovati na prethodna pitanja u predmetima koji se vode na Sudu EU vezano za konverzije CHF kredita. Pitanje svih pitanja jest, možemo li očekivati da će očitovanje biti neutralno, odnosno da Vlada neće zastupati na Sudu EU stajališta banaka. Žalosno je da Vlada RH godinama podržava nezakonito poslovanje banaka i pljačku građana, a nagodbu u kojoj će očigledno banke ipak dobiti neke olakšice prikazuju kao veliku pobjedu - revoltirani su u udruzi korisnika kredita te poručuju da bi Vlada trebala proaktivnom politikom u području zaštite potrošača omogućiti da svi opelješeni građani lakše dođu do svojeg novca.
- Način na koji vlast postupa s bankama nam ne daje nikakvu nadu da bi se to moglo dogoditi - zaključuju u UF-u te kažu da s nestrpljenjem iščekuju sutrašnju odluku Ustavnog suda RH o ustavnim tužbama banaka protiv revizije Vrhovnog suda RH Rev-2221/.
VIDEO Nova ljevica održala konferenciju: 'Kaznena prijava protiv predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luke Burilovića'
Nema tu vin - vin situacije. Netko mora popušiti, Vlada ne će, država ne će, Banke ne će, ajme nama narodu!