Što imaju zajedničko docent na FER-u, biologinja s PMF-a, odvjetnik i meteorologinja? Nije ovo vic, nije ni zagonetka, a odgovorit ćemo odmah u startu; oni su suvlasnici prve građanske solarne elektrane koja početkom sljedećeg tjedna počinje proizvoditi struju u Križevcima. Nisu oni, doduše, jedini vlasnici, ulagača u ovaj projekt fotonaponskih panela koji su se smjestili na krovu križevačke tržnice ukupno je 127, a zašto su se odlučili pristupiti energetskoj zajednici ZEZ Sunce pod upravljačkom palicom Zelene energetske zadruge (ZEZ), pitali smo upravo njih.
– U trenutku kad sam se uključio u projekt živio sam u velikoj stambenoj zgradi u kojoj nije bilo nimalo jednostavno ostvariti sve preduvjete za gradnju zajedničke solarne elektrane, a ovo je bila mogućnost da iz prve ruke sudjelujem u nečemu što ima i društvenu vrijednost te pokušam doprinijeti pozitivnoj promjeni – kaže nam Ninoslav Holjevac, docent na FER-u čije je područje djelovanja unutar polja elektroenergetike s naglaskom na integraciju obnovljivih izvora energije. Već je surađivao sa ZEZ-om i, govori nam, cijeni njihov rad i doprinos pozitivnim promjenama.
– Udjeli s kojima, kao ulagači, sudjelujemo u elektrani nisu pretjerani, radi se o nekoliko stotina eura, što nam zapravo znači relativno brz povrat investicije uz minimalan rizik. Ali to gotovo nikome nije ni bila primarna motivacija za ulaganje. Ideja je stvaranje baze da se projekti kao što je ovaj u Križevcima multipliciraju – objašnjava nam Holjevac, a mi ćemo se sad malo osvrnuti na to u što je on uopće uložio. Građanska elektrana ponajprije je namijenjena onima koji bi solare željeli, ali ih iz nekog razloga kod sebe doma ne mogu postaviti. ZEZ Sunce od Grada Križevaca zakupio je krov tržnice, onamo smjestio panele, a struja koja se proizvodi predaje se u distribucijsku mrežu te, na taj način, investitori u projekt mogu ostvariti profit. Ono za što se ZEZ Sunce zalaže jest provedba zakona koji, za sada, samo na papiru dopušta da se proizvedena energija može direktno obračunski dijeliti, ali to u praksi i dalje nije moguće provesti.
– Možda jednog dana i to bude opcija – nada se i Sandra Hudina, biologinja s PMF-a koja je također uložila u građansku elektranu. Sa ZEZ-om Sunce u kontaktu je već godinama, otkako je, sa svojom drvenom kućom izoliranom slamom, osvojila kućnu solarnu elektranu na njihovu nagradnom natječaju. Iako ima vlastitu, o zajedničkoj nije dvojila.
– Iz struke sam koja se bavi zaštitom prirode i okoliša pa su obnovljivi izvori energije nešto što svakako zagovaram, a korist koju će zajednica dobiti od ovog projekta bila je dodatna motivacija – kaže nam Sandra Hudina. Da je po prirodi "zadrugarski tip" te da vjeruje u dijeljenje svega osim supruga, kroz smijeh nam govori i Blanka Smoljan. Radi za jednu stranu udrugu, a elektranu je sama sebi poklonila za Dan žena.
– Živim u zgradi u kojoj sam se poprilično zalagala za panele, ali susjedi su bili skeptični što se tiče postavljanja solara na krov jer su se bojali da se ne ošteti. Tada su mi jedino preostali balkonski solari o kojima sam se raspitivala do Austrije, ali to zbog baterija nije bila najpovoljnija opcija. Zato sam, kad sam čula za građansku elektranu, odmah rekla "može" – objašnjava nam Blanka Smoljan. Dileme nije imao ni odvjetnik Tomislav Valičević.
– I prije ovog projekta surađivao sam sa ZEZ-om pa sam znao da je riječ o timu mladih ambicioznih ljudi koji rade na odličnim projektima – kaže Valičević koji je građanskoj elektrani pomogao i s pravnim okvirom. A zašto baš Križevci, pitali smo Mislava Kirca, programskog koordinatora i upravitelja ZEZ-a Sunce. Najkraće rečeno, ondje su odmah bili za suradnju.
– Treći je ovo projekt koji radimo u Križevcima, a ondje aktivno uključuju građane u svoju strategiju zelene tranzicije – kaže Kirac koji radi i na tome da spomenuti grad ne bude jedini u Hrvatskoj koji ima građansku elektranu. Jer, objašnjava nam, ova je "solarka" alat za stvaranje dodane vrijednosti za lokalnu zajednicu.
– Nažalost, zasad još nije moguće dijeljenje energije, ali konačni cilj i nije zaraditi, već omogućiti građanima, koji to ne mogu sami, da proizvedu vlastitu solarnu energiju. Možda to možemo usporediti s urbanim vrtovima; zamislite da je elektrana "vrt" iz kojeg raste solarna energija. Od vrta imate korist jer berete plodove, ali i jer ste ondje, kad radite, upoznali susjede, družili se – objašnjava Mislav Kirac. Naravno, benefiti su i okolišni.
– Uključivanjem u ZEZ Sunce pokušala sam dati svoj osobni doprinos smanjenju ugljičnog otiska i korištenju izvora zelene energije. Kako živim u stambenoj zgradi, ne mogu samostalno postavljati solare i direktno koristiti energiju koju proizvode. No kako atmosfera nema granica, smatram da su zajednička ulaganja u sustave izvora zelene energije dobar primjer kako se ona može štititi. Proizvedena energija bit će povoljnija, atmosfera će imati manje dodatnih koncentracija stakleničkih plinova, a ako mi se moja mala investicija osobno isplati jednog dana, nitko sretniji od mene – kazala nam je meteorologinja Lidija Srnec. A Franjo Toić sa Cresa otkriva nam da se i na otoku sprema sličan projekt.
– Kad sam igrom slučaja 2019. ušao u krug ljudi u kojemu sam čuo za ZEZ, oduševio sam se i odmah uložio u projekt Križevačkih solarnih krovova. To sam učinio najviše zbog same ideje, podrške mladoj ekipi iza projekta i poticanju zadružnih načela, a tek na kraju zbog eventualnog financijskog povrata. U međuvremenu sam osobno podržao projekte u Portugalu, Meksiku, Kanadi te moram istaknuti projekt "Stara planina" kolega iz Zadruge Elektropionir iz Srbije i solarnu elektranu na farmi Piskova u Albaniji koje je vodila organizacija Milieukontakt.
Pojavom ZEZ-a Sunce bilo mi je logično da se priključim, pa makar i s malim ulogom, i to sam odmah učinio. U međuvremenu, što zbog naravi posla i vlastite motivacije, uz kolege i prijatelje na otoku Cresu gdje živim, osnovali smo energetsku zadrugu Apsyrtides te započeli projekt izgradnje SE Filozići kapaciteta 500 kW. Na Cresu i općenito na obali i otocima, stare gradske jezgre nemaju mogućnost postavljanja solarnih panela zbog strogih konzervatorskih ograničenja. Stoga je ovo bila prilika da ti pojedinci ulože u našu zadrugu i na kraju ipak ostvare dugoročnu dobit od obnovljivih izvora energije. Teren za solarnu elektranu smo kupili, a trenutačno smo pri završetku izrade glavnog projekta i uskoro ulazimo u drugi krug prikupljanja sredstava za plaćanje naknade priključenja HEP-u te početak gradnje – kaže nam Franjo Toić.
