RAT U EUROPI

Ukrajinski general upozorava: Rusija bi mogla pokrenuti ofenzivu na jugu

Russia's attack on Ukraine continues, in Kharkiv region
Foto: Stringer/REUTERS
1/4
04.08.2022.
u 21:47

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu, koja je više puta upozorila obje zemlje da se ne pridružuju Sjevernoatlanskom savezu.

Danas je 161. dan ruske invazije na Ukrajinu. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres kritizirao je u srijedu "pohlepu" velikih naftnih i plinskih kompanija koje ostvaruju rekordnu zaradu "preko leđa najsiromašnijih" zahvaljujući krizi koju je prouzročio rat u Ukrajini, pozivajući vlade da ih oporezuju. Ukrajinska vojska je oslobodila sedam sela u oblasti Herson.

Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku

Tijek događaja:

21.40  - Rusija bi mogla pokrenuti ofenzivu u hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine kako bi preuzela inicijativu od Kijeva na tom bojištu te je zabilježeno gomilanje njenih snaga, kazao je ukrajinski general Oleksij Hromov u četvrtak. Rusija je okupirala dijelove južne Ukrajine u početnim fazama invazije, ali je Kijev obećao da će pokrenuti veliku protuofenzivu i koristi sofisticirano zapadno oružje protiv ruskih opskrbnih linija i skladišta streljiva.

Hromov je rekao da je Rusija rasporedila veliku količinu oružja i opreme na sjeveroistoku strateški važne južne hersonske oblasti, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom.

"Moguće je da će neprijatelj pokušati izvesti ofenzivne operacije duboko u našem teritoriju kako bi preuzeo inicijativu i ugrozio razvoj našeg uspješnog napredovanja s ciljem prisile ukrajinske vojske da prestane širiti mostobran i prijeđe u obranu", kazao je na konferenciji za medije.

Hromov tvrdi da je Ukrajina na istoku taktički poboljšala svoju poziciju oko grada Slovjanska zauzimanjem dvaju sela, ali ruske snage još pokušavaju zauzeti grad Avdivku i selo Piski. Na tom su dijelu bojišta ukrajinske snage bile prisiljene na povlačenje te su uspostavile liniju obrane južno od Avdivke napustivši rudnik ugljena Butivku, kazao je.


14:25 -  Olga Kachur, zapovjednica jedne od divizije separatističke Narodne Republike Donjeck poznate po napadima na civile u Donbas ubijena je u akciji, javljaju ukrajinski mediji.

Foto: Youtube Screenshot

Ukrajinske oružane snage potvrdile su njezinu smrt i navode da bi se Kachur, poznata i pod imenom Korsa, često prerušila u ukrajinsku vojnikinju i činila ratne zločine kako bi krivnju za iste svalila na ukrajinsku vojsku.  

Medij 'Novi glas Ukrajine' navodi kako je Kachur rekla u intervjuu za ruske medije kako uživa ubijati Ukrajince. Ukrajinski novinar Denis Kazanski kazao je da je Kachur radila u policijskoj upravi Horlivka prije nego što se pridružila separatistima 2014. godine, javlja Kyiv independent.

 


13:42 -  Ukrajinska vojska izložila je civile opasnosti kada je postavila svoje vojne baze u zgradama u kojima su smještene škole i bolnice, kao i napadima iz naseljenih područja da bi odbila rusku invaziju, objavio je u četvrtak Amnesty International.

Takvom se taktikom krši međunarodno humanitarno pravo, upozorava nevladina udruga u priopćenju za javnost.

"Dokumentirali smo praksu ukrajinskih vojnih snaga kojom ugrožavaju civile i krše ratne zakone kada djeluju u naseljenim područjima", rekla je Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.

"Činjenica da se Ukrajinci brane i u obrambenom su položaju ne izuzima njihovu vojsku od toga da mora poštovati međunarodno humanitarno pravo", dodala je.


11:20 - Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu pozvao je za dodatne sankcije protiv Rusije kako bi se prisililo ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi došlo do kraja rata.

Reinsalu je u intervjuu za Politico kazao da će rat biti sve gori za Ukrajinu i njezine saveznike nešto duže Zapad čeka da prebaci oružje i nametne dodatne sankcije.

Photo: Bernd von Jutrczenka/dpa /DPA/PIXSELL
Foto: Bernd Von Jutrczenka/DPA, ilustracija

- Moja poruka je da postoji hitna potreba za dodatnim paketom sankcija ili nekoliko paketa. Rat neće završiti sam od sebe. Rat će završiti jedino ako ga Putin završit. I Putin će završiti rat ne zato što osjeća nešto za međunarodni poredak ili svoju reputaciju.


9:00 -  Američki dužnosnici vjeruju kako Rusija radi na tome da lažira dokaze vezane oko napada na pritvoru u Olevinki u kojem su ubijena 53 ukrajinska ratna zarobljenika. Dužnosnik koji je navodno povezan s obavještajnim krugovima kazao je za AP da obavještajni podaci pokazuju to da bi Rusi mogli podmetnuti streljivo HIMARS, kako bi dokazali da je pritvor napala Ukrajina.

Vjeruje se kako će Rusija to napraviti jer očekuje da će u Olenivku u nekom trenutku stići neovisni istražitelji i novinari.


8:00 - Britansko Ministarstvo obrane objavilo je najnovije obavještajne podatke vezane uz rat u Ukrajini. Navode da Ukrajina nastavlja gađati ruska vojna uporišta, skupine osoblja, baze logističke potpore i skladišta streljiva te da bi to moglo znatno utjecati na ruske napore u Ukrajini.

 


6:54 -  Latvija, baltička zemlja na granici s Rusijom, koja broji 1,9 milijuna stanovnika, strahuje da će joj se Moskva osvetiti zbog odluke o uklanjanju spomenika iz vremena Sovjetskog Saveza, a neki se pribojavaju i invazije.

Latvijski parlament je 12. svibnja usvojio odluku o uklanjaju spomenika, među kojima i divovskog u glavnom gradu Rigi. Uklanjanje bi moglo biti provedeno na jesen.

“Vjerujemo da će se Rusija pokušati osvetiti na neki način”, kaže pod uvjetom anonimnosti osoba iz ureda Europske komisije u Rigi. “Možda će oni na neki način napasti latvijske objekte, robu, hakirati stranice ili na neki drugi način uzvratiti”, dodaje za Hinu.

Rusija je prije pet mjeseci izvršila invaziju na Ukrajinu, također bivšu članicu Sovjetskog Saveza, pa se u Latviji pribojavaju oružanog sukoba i na svom teritoriju.

 “Neke obitelji poput moje se pripremaju za taj scenarij. Žene i djeca bi napustili zemlju automobilima, a muškarci, od kojih su mnogi prošli neku vrstu obuke, ostali bi se boriti”, kaže isti izvor.


6:35 -  Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao svjetsku sigurnosnu arhitekturu kao potpuno neodgovarajuću, ukazujući ne samo na rat u vlastitoj zemlji, već i na sukobe na Balkanu, Tajvanu i Kavkazu.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskiy awards a Ukrainian serviceman in Odesa, as Russia's attack on Ukraine continues, Ukraine July 29, 2022. Ukrainian Presidential Press Service/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. Photo: Ukrainian Presidential Press Ser/REUTERS
Foto: Ukrainian Presidential Press Ser

"Sve te situacije izgledaju drugačije, iako ih ujedinjuje jedan čimbenik: globalna sigurnosna arhitektura nije funkcionirala", rekao je Zelenskij u svom dnevnom video obraćanju u srijedu navečer, koje prenosi agencija Dpa. U njemu je još jednom optužio Rusiju za kršenje međunarodnog prava u svojoj ničim izazvanoj invaziji na Ukrajinu.

Zelenski je 2014. godinu nazvao "prekretnicom", nakon koje je međunarodna zajednica jednostavno pustila Rusiju da se izvuče s nezakonitim radnjama poput aneksije Krima ili obaranja zrakoplova Malaysia Airlinesa iznad regije Donbas u istočnoj Ukrajini.

Rat u Ukrajini pokazao je koliko je sloboda krhka, rekao je Zelenski, dodajući da je svijetu potrebna "efikasna globalna sigurnosna arhitektura koja osigurava da nijedna država više nikada ne može upotrijebiti teror protiv druge države".

Zelenskij je također optužio Rusiju da se samo pretvara da je otvorena za mirovne pregovore, navodeći da se Moskva, da doista želi mirno rješenje sukoba, trenutno ne bi pregrupirala u južnoj Ukrajini.


6:30 - Senat Sjedinjenih Američkih Država odobrio je u srijedu pristupanje Finske i Švedske NATO-u, što je najznačajnije proširenje 30-članog saveza od 1990-ih, do kojeg dolazi nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Senat je glasao s 95 glasova 'za' i 1 'protiv' o potpori ratifikaciji dokumenata o pristupanju dviju zemalja, značajno nadmašivši dvotrećinsku većinu od 67 glasova potrebnih za ratifikaciju, prenosi Reuters.

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu, koja je više puta upozorila obje zemlje da se ne pridružuju Sjevernoatlanskom savezu.

Svih 30 članica NATO-a potpisalo je u srpnju protokol o pristupanju Švedske i Finske, odobravajući im pridruživanje nuklearno naoružanom savezu, predvođenom SAD-om, nakon što njegovi članovi ratificiraju odluku.

 

 

Ključne riječi

Komentara 68

DU
Deleted user
09:42 04.08.2022.

Ništa novo od Rusije. Narod tamo je neki trpeživ ali vladari… Društvena patologija.

Avatar DIXI
DIXI
11:16 04.08.2022.

Putin još uvijek tvrdi da s time Rusi nemaju nikakve veze i da je Wagner njemački skladatelj.

IS
istina00
13:40 04.08.2022.

izgleda da će ruski nacizam stvarno dovesti do 3.svj.rata: "Ne smijemo plašiti niti pretjerivati, ali ovo je najopasnija situacija u kojoj se našla Europa od Drugog svjetskog rata. Ako Vladimir Putin čak i pomisli napasti zemlju članicu NATO-a, kao što je učinio u Gruziji, Moldaviji i Ukrajini, cijeli NATO-e će se odmah uključiti" rekao je Stoltenberg...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije