Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom 2024. godine smanjeno je porezno opterećenje rada, a povećano oporezivanje kapitala i imovine. Najveći porezni udar doživjeli su vlasnici kuća za odmor u pedesetak gradova i općina, kojima su se porezne obveze višestruko povećale. Taj porez plaćaju vlasnici nekretnina koje se ne koriste za stanovanje. No ipak plaćaju ga vlasnici vikendica i drugih stambenih nekretnina za povremeno korištenje u onim lokalnim jedinicama samouprave koje su odlučile uvesti taj namet, javlja tportal. Visinu poreza unutar navedenog raspona određuje predstavničko tijelo općine ili grada na čijem se području nalazi nekretnina, a plaća se godišnje.
Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom godine povećan je raspon oporezivanja, ranije je iznosio od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine, ali po novom je donja granica spuštena na 0,60 eura, a gornja podignuta na pet eura. To je omogućilo općinama i gradovima da opterećenje poreznih davanja s oporezivanja dohotka djelomično prebace na oporezivanje kuća za odmor. Prema podacima Porezne uprave, tu je mogućnost iskoristilo 240 od 556 jedinica lokalne samouprave. Čak 303 jedinice lokalne samouprave zadržale su jednako porezno opterećenje, dok je njih 13 smanjilo poreznu obvezu.
VEZANI ČLANCI
Zanimljivo je istaknuti kako je pedesetak gradova i općina odlučilo uvesti maksimalni porez od pet eura po kvadratu. Riječ je najvećim dijelom o jedinicama lokalne samouprave u turistički orijentiranim jadranskim destinacijama. Najradikalniji potez učinili su Dubrovnik i Mljet, koji dosad uopće nisu naplaćivali porez na kuće za odmor, a sada su uveli maksimalno opterećenje. Najviše porezno opterećenje uveo je i Zagreb. Značajno povećanje uveli su Duga Resa i Ozalj te općine Plitvička Jezera, Lovinac, Ravna Gora i Rešetari.
S druge strane, većina gradova i općina na sjeveru i istoku Hrvatske i dalje ne naplaćuje porez na kuće za odmor ili su zadržali minimalno porezno opterećenje (0,60-0,66 eura po kvadratu).
Među najvećim gradovima maksimalan porezni trošak vlasnicima vikendica i drugih stambenih nekretnina s povremenim korištenjem uveli su, uz Zagreb i Dubrovnik, još Rijeka, Pula i Šibenik. Porezno opterećenje, u manjoj mjeri, povećali su Karlovac (s 1,06 na 2 eura) i Kaštela (s 0,66-1,59 na 2 eura). Split i Zadar su zadržali postojeće opterećenje.
VIDEO Karlovac uz rijeku Koranu na hladnih -11 stupnjeva
5 eura godišnje po kvadratu vikendice je veliki porez?!? nemojte biti smiješni, vikendica je luksuz, a ne rješavanje stambenog pitanja! Većina tih vikendica ima oko 30-40 m2, što znači 150-200 eura godišnje što je stvarno mali iznos! Ako se plaća porez čak i na automobil koji čovjeku treba svaki dan, onda je logično da se oporezuju i vikendice koje se koriste 15 dana u godini, a da ne govorimo da se velik broj njih renta na crno i vara se državu (i sve nas) na porezima!