Društvena, politička, ekonomska i kulturna dostignuća žena na današnji se dan, poznat kao Dan žena, diljem svijeta slave već gotovo stoljeće i pol, a znate li zašto je u kalendar upisan upravo taj 8. ožujka? Sve je počelo u New Yorku davne 1857., kada su zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća demonstrirale tekstilne radnice, a u spomen na njihovo hrabro podnošenje udaraca policijskih pendreka slični su se prosvjedi nastavili organizirati i idućih godina.
Tako je, pola stoljeća poslije, ulicama New Yorka, tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa, marširalo više od 15.000 žena, a sljedeće godine, odnosno 1909., prvi je put i službeno 8. ožujka u SAD-u obilježen Dan žena, deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.
Pokret koji je krenuo iz Amerike zahvaća i Stari kontinent, a Amerikanke svojim glasnim zahtijevanjem ženskih prava postaju uzor Europljankama, koje organiziranu borbu počinju 60-ih godina 19. stoljeća u Engleskoj. Tada dobivaju pravo glasa na najnižoj razini, u općinama. U drugoj polovini 19. stoljeća u Engleskoj su osnovane sufražetkinje, pokret za ženska prava. Osnivačica je bila Lydia Becker, a najpoznatija predvodnica s početka 20. stoljeća je Emmeline Pankhurst, koja je organizirala brojne demonstracije te je više puta uhićena.
No 8. ožujka kao Međunarodni dan žena službeno je ustanovljen 1910. godine na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin, točnije na Međunarodnom socijalističkom kongresu koji se tijekom rujna i kolovoza 1910. održavao u Kopenhagenu, a u sklopu kojeg se održavala i Druga međunarodna konferencija žena. Taj je događaj obilježen i poslije svjetski poznatom fotografijom, a na kojoj među mnoštvom muških socijalista u prvom redu, uz Claru, stoje i poljsko-njemačka revolucionarka Rosa Luxemburg te ruska marksistička feministica Aleksandra Kolontaj, poznata i kao prva žena u svijetu koja je ušla u sastav neke vlade. Već iduće godine Dan žena obilježilo je više od milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.
Prvi svjetski rat mijenja stvari jer žene počinju raditi poslove svojih muževa. U razdoblju nakon rata nekoliko je europskih država dalo ženama pravo glasa kao dar i nagradu za ratni trud (Velika Britanija, Poljska, bivši SSSR, Njemačka…) iako je Novi Zeland to učinio već 1893. godine. U Njemačkoj je nakon Prvoga svjetskog rata Weimarski ustav dao ženama pravo glasa, međutim Hitler nakon dolaska na vlast to ukida. Tek nakon Drugoga svjetskog rata žene će u svijetu masovnije dobiti pravo glasa. •
danas su molitelji na trgovima za Dan žena