Nedjeljom u dva
Nedjelja, HRT 1, 14.00
Budući da kamera ne laže, bila je loš svjedok svima koji su željeli vidjeti nešto drugo od onoga što Glavašević u razgovoru s voditeljem Aleksandrom Stankovićem zaista jest: još jedan slučaj političara koji treba dati ostavku. On bi to trebao učiniti po uzoru na Predraga Matića, i iz istog razloga: nesposoban je. Njegov nesposobni šef trebao bi djelovati svojim primjerom, ali se to pokazalo nemogućim. Tijekom proteklog tjedna ministar P. Matić obezvrijedio je čak i vjerske osjećaje branitelja koji demonstriraju pod prozorom njegova ministarskog ureda. Poslije uvrede njihovu ljudskom dostojanstvu, kad se mislilo da dotični Matić ne može lošije obnašati svoju dužnost ministra branitelja, on je njihovo odlaženje na misu spomenuo u nedoličnom kontekstu. Ne postoji više ni jedan razlog zbog kojeg bi troje funkcionara, gđa Vesna Nađ i gg. Matić i Glavašević, ostalo na svojim funkcijama.
Kaktus
Dnevnik
Ponedjeljak, HRT 1, 19.30
Na visoko drugo mjesto, odmah poslije M. Bandića, u dnevniku gđe Sanje Mikleušević Pavić probila se priča iz Rijeke o đaku Luki Wagneru iz VI.c. Reportaža je nastala na temelju vijesti da su, krivnjom vlasti, bez asistenta u nastavi ostala djeca kojima je on potreban. Lukina majka kazuje kako se ona ponudila da pomaže sinu, na što je Luka počeo plakati. On objašnjava svoje raspoloženje pitanjem: Kome mama sjedi na nastavi, kome?
Na kraju ovaj dječak sve gledatelje dira u srce kad čita svoje pismo s još jednim pitanjem (jesam li stvarno različit od druge djece, nisam), a Mikleuševićkin dnevnik, odmah poslije đaka Luke, istakao se i trećim svojim prilogom: velikom reportažom u povodu petnaestog dana prosvjeda, o tome kako žive branitelji u šatoru na Savskoj cesti. Toliko pažnje prema ovim hrabrim likovima, najtežim invalidima, nije još viđeno u programu HRT-a.
Vijenac
Vijesti iz kulture
Utorak, HRT 1, 23.20
Pjesnik Tonči Petrasov Marović (1934.-1991.) ispraćen je na kraju vijesti o 80. obljetnici rođenja ocjenom da njegovo djelo nije bilo za njegova života dovoljno obasjano pažnjom kritike i publike. Naši dragi suvremenici, urednici ovih „Vijesti iz kulture“ nisu ni kritika ni publika, a nisu se baš ni proslavili posebnom pažnjom prema golemom književnom djelu kojim je Petrasov Marović obilježio povijest hrvatske književnosti. Vijest o obljetnici vječno živog pjesnika „Sonate za staro Sustipansko groblje“ objavljena je kao treća, poslije neke dvije beznačajnosti. Ovako preskočiti čovjeka koji danas ima čak i ulicu u Splitu nerazumno je, ali se može dobrodušno objasniti nečijom manom koju je lako ispraviti: odgovorni nisu imali zadovoljstvo pročitati ništa od Tončija Petrasova Marovića. Splitski književni krug objavio mu je odmah 1992. godine „Odabrana djela“ (urednik Tonko Maroević). Vrijeme je za kritičko izdanje.
Vijenac
Put prema ratu
Srijeda, HRT 1, 20.14
Scenarist i redatelj Krešimir Čokolić nije imao jaču vizualnu potporu za svoj serijal o Prvom svjetskom ratu. Večeras smo nebrojeno puta vidjeli karte Balkana i povjesničare koji višekratno daju izjave. Karte su točne, izjave su zanimljive, ali ubitačno je dosadno vidjeti ekran na kojem je samo karta i dobro poznati kadar s jarko osvijetljenom glavom govornika koja strši iz sveopće tame. Prizor s tamom iza i oko govornika jako se njeguje na HRT-u, pa smo ga vidjeli u nekoliko povijesnih emisija opčinjenih idejom svojih autora da svemiru priopće što više svojih konačnih istina koje će producenta koštati što manje. Pozdravljamo ambiciju g. Čokolića kojemu je na srcu naša povjesnica (reče Šenoa) i vjerujemo joj, ali njegova plemenitost slabo kotira u vremenu koje nas je u mnogim slučajevima poučilo da je domoljublje posljednje utočište hulje. Posebno nas je strah igranih scena, s kojima u dokumentarcima HRT-a imamo samo loša iskustva.
Kaktus
Vijesti
Četvrtak, HRT 4, 11.00
Živa je jedino gđa Nika Vincetić, mlada gospođa koja čita vijesti. Sve što ona čita kao da se samo iskopalo iz medijskog groba nakon poduljeg ugodna boravka u okolnostima čiji su detalji nepoznati i sada zaslužuje pridjevak zombi. Zombi-novinarstvo zombi-urednika i zombi-novinara. Kao i prije trideset do pedeset godina, današnje vijesti sastoje se od skraćenih zapisnika sa sjednica i, baš kao u to davno doba, poredane su onako kako bi želio naredbodavac: prva je sjednica Vlade, druga je sjednica saborskog Odbora, treća je konferencija za novinare, četvrta okrugli stol. Tek peta je vijest da je bolnici u Šibeniku blokiran račun i vijest da zaposlenici Imunološkog zavoda u Zagrebu već tri mjeseca nisu dobili plaću, pa im je sad isposlovana pozajmica od petsto kuna koju će, da sve bude po zakonu, vratiti s propisanim kamatama. Na HRT-u trebalo bi biti više filmova s pravim zombijima, da bolje znamo o čemu govorimo.
Četiri kaktusa
Dnevnik
Petak, Nova TV, 19.15
Iz Srbije, s ulice u centru glavnog grada, Ivana Petrović javlja da se još neosuđeni za ratni zločin Vojislav Šešelj vraća u svoju političku centralu. Haaški sud ga je pustio u Beograd jer je teško bolestan. Naša najbolja reporterka odabrala je riječi: on će ovdje umrijeti bez presude. Prividno neutralne, one su bitan element vijesti jer ovaj slučaj još jednog beogradskog mrtvaca koji je izmakao ruci pravde baca jarko i objektivno svjetlo na rad Međunarodnog suda za ratne zločine. Ivanino javljanje poduprto je obilnim materijalom iz zagrebačkog videoskladišta Nove TV. Šešeljevi zločinački govori i djela išli su poslije njene karakterizacije počinitelja koji je “dijabolična osoba s kvocijentom inteligencije koji ne treba podcjenjivati“, a čuli smo i to da ni jedna beogradska vlada dosad nije uspjela stvoriti negativno raspoloženje javnosti prema ovom kriminalcu, modernije rečeno: teroristu.
Tri vijenca
Subotom ujutro
Subota, HRT 1, 10.30
Stalna rubrika Danijela Despota „Politička kuhinja“ doživjela je rijetku čast da baš u njoj na Dolcu juhu od buče kuha Ruža Tomašić, političarka koju ovih dana svi žele vidjeti i s njom razgovarati. Jedina je predsjednica koja je odstupila iz moralnih razloga. Čak je i izašla iz stranke da ne bude s onima koji su se polakomili za obećane ugledne službe – a to je već, u hrvatskoj povijesti političke korupcije, nešto što po količini pažnje koju izaziva spada u red prometnih nesreća. U uvodnom razgovoru s Despotom gđa Tomašić je priznala da nije materijal za predsjednicu države jer nije diplomat, a ako iz njezine bivše stranke izađe puno ljudi, ona će osnovati stranku, a ako ih bude malo – opet dobro: ona će se prestati baviti politikom. Tijekom emisije ljudi hodaju Bogovićevom što izaziva dvostruku znatiželju: hoćemo li koga prepoznati i hoće li pasti koja tužba zbog neovlaštenog snimanja.
Naravno da je uvredljivo zlokobno dobacivati ministru. Podsjetimo se ipak da je riječ o ministru koji je, svađajući branitelje, objavio popis sudionika Domovinskog rata, a nije još pronašao niti jednog kojem tamo nije mjesto. To je već dovoljno da Matića Matić zauvijek prestane pričati o braniteljima i počme uživati u povlasticama koje je iskamčio!