Dva kata pod zemljom, ispod stare gradske vijećnice u slovačkom Prešovu, u podrumu starom 500 godina jedinstven je muzej vina iz cijeloga svijeta. Do ove su godine imali više od 1500 uzoraka, sada im je pridodano još 400 jer Muzej već 12 godina organizira Muvino, međunarodno ocjenjivanje i festival vina.
Svjetska zbirka
Nakon toga, svaki se primjerak pohranjuje i u muzej. Ove je godine žiri od 24 enologa iz devet zemalja (među njima bio je i Večernjakov novinar), ocijenio 380 uzoraka sa svih kontinenata, od Europe preko obje Amerike do Australije. Ove je godine ponovno nastupila i Hrvatska, odnosno Mladina, i za oba svoja natjecatelja, traminac i graševinu, osvojila odličja; brončane medalje zapravo srebrna sjaja, zbog njihova drukčijeg i vrlo stroga sustava bodovanja.
Od naših vina u Muzeju smo vidjeli, već pokrivene prašinom, Matanovićeve i Krauthakerove butelje i prava je šteta da ih na takvome mjestu nema više nadajmo se da će se već dogodine na ovom šarmantnom natjecanju okušati znatno više naših vinara i podruma. Ako mogu Čileanci, Francuzi, Španjolci, Nijemci zar je nama to tako daleko?
Na 500 četvornih metara Muzeja mogu se naći i vina iz Indije, Tajlanda, Kine, a gotovo sva, osim najrjeđih, mogu se i kušati i kupiti. Direktor Muzeja i Muvina Dušan Hažir pokazao nam je i 50-ak godina staru bocu pedra ximeneza, te rekao da se uz degustacije u Muzeju održavaju i stručne rasprave. Samo ocjenjivanje održano je u jedinstvenom prostoru, knjižnici, tj. Kolegiju evangeličke gimnazije stare 350 godina. Taj ekskluzivni prostor dobiven je zahvaljujući sveučilišnom profesoru Fedoru Maliku, uglednom enologu svjetskoga glasa, glavnom organizatoru.
A Prešov, treći grad u Slovačkoj, vrlo slikovitog središta, sa 93.000 stanovnika, osebujne je povijesti. Grad, imenom Epuries, prvi se put spominje 1247., u darovnici kralja Ondreja III., koji mu je dao prava i povlastice nalik onima za slobodne kraljevske gradove.
EU kultura na istoku
Danas s ponosom ističu da su zadnji kulturni centar Europske unije na istoku. Imaju čak tri biskupa i četvrtog u obližnjim, većim Košicama stoljećima se tu prožimaju vjerski i kulturni utjecaji, pa su i brojne crkve jedna pokraj druge katolička, luteranska, grkokatolička, pravoslavna, a imali su i sinagogu, no 73.000 Židova dao je pobiti u 2. svjetskom ratu njihov kvisling Tisa.
Strašne su bile i posljedice 30-godišnjeg rata koji je pustošio i tim prostorima. U središtu Prešova spomenik je autrijskog generala Carafe i ploča s imenima 24 evangeličkih svećenika koje je ubio 1687., nakon što je završio taj krvavi rat, a Slovačka ponovno pokatoličena. No toliko miješanje nacija, vjera i kultura dalo je i najmanje jednu dobru stranu Prešov je prepun prelijepih i vrlo, vrlo emancipiranih djevojaka i žena. Iznimno je uredan i čist (ne znamo kako je bilo prije ulaska u EU), nema ni papirića na ulici, a i prodavaonice su odlično opskrbljene ukusnom i jeftinom hranom.
Lipovina i furmint - moslavac
Slovačko je vinarstvo znatno razvijenije i veće nego češko. Uzgajaju tradicionalne bijele vinske sorte, ponešto i crvenih. Imaju i svoje križance, kao što su devin ili palava, tradicionalnu lipovinu i furmint, tj. moslavac. Oni su sastavni dijelovi čuvenih tokajaca, koji se proizvode i u Slovačkoj, u tokajskom području uz Mađarsku.
