Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, u povodu druge godine vladanja izjavio je da se “iz minusa približavamo nuli”, prenosi Novi list. Nažalost po Grčića, istina je obrnuta jer su prije dvije godine vlast preuzeli na nuli, govorimo li o BDP-u, a svi kvartali potom bili su u većem ili manjem minusu. Druga matematičarka i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić razmišlja slično pa izjavljuje kako ne smatra da su gospodarski pokazatelji nakon dvije godine mandata išta slabiji u odnosu na rezultate prethodnih vlada. Čak i da prihvatimo takvu matematiku, rezultat je – čista nula.
Učenici koji ne znaju računati mogu u političare
Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, ima velikih nevolja sa sindikatima zbog odgođene isplate naknade za prijevoz i prekovremene sate jer se netko u Ministarstvu preračunao pa je novca ponestalo. Ova vijest pojavila se paralelno s rezulatima međunarodnog testiranja učenika koje je pokazalo da su hrvatski učenici na svjetskom dnu po matematičkoj pismenosti, a čak trećina je matematički posve nepismena. Ne znaju, primjerice, preračunati 10 eura u kune. Ako s takvim znanjem matematike ne budu mogli naći posao u inozemstvu, uvijek mogu računati na rad u Hrvatskoj. Točnije, u hrvatskoj Vladi. Kao da neki naši ministri znaju računati.
Općina Ražanac troši 103 puta više na sebe nego na školu
Josip Jović, zadarski profesor, slikovito je upozorio na položaj školstva.
Jović je, prema pisanju Slobodne, na primjeru Općine Ražanac, za koju je imao podatke, izračunao da djelatnici općinske uprave troše 103 puta više od djelatnika škole. Općina je za materijalne troškove svojih 7 zaposlenika trošila 2,12 milijuna kuna ili 287.477 kuna po zaposleniku, dok je škola s 50 zaposlenih i 213 učenika dobila 735.870 kuna ili 2795 po korisniku, štoje 103 puta manje.
Povjerenica vozi u drugoj brzini da ne smeta prometu
Anamarija Musa, državna povjerenica za informiranje, neće moći provoditi inspekcijski nadzor jer nije dobila novac iz proračuna. “Umjesto da vozimo u petoj, vozit ćemo u drugoj brzini, da ne smetamo prometu”, poručila je Musa.
17 mld. Kn novog duga što uključuje 1.7 mld novog troška za otplatu svake godine kroz 20 godina ne može biti 0 po bilo kakvoj matematici. Čak i rast BDPa od 3% donio bi u proračun za 2014 samo oko 4mld. Kn što znači 13mld. Kn novog duga. Govorimo o krivoj nuli. Nula je onda kada država troši koliko zarađuje s time da u trošak mora ući I redovna otplata dugova.