Život je gdjekad jednostavniji ako si neupućen. Od 1. svibnja nekoliko se stotina upućenih u svijetu prži na laganoj vatri iščekivanja. Očekuju da proradi jedna web-stranica i postane dostupna svima:
Prije dva mjeseca doznali smo da stranice postoje. Od onda bez uočljivih izmjena na njima piše: “Pokreću se od svibnja 2009.”
Sitnija slova upućuju na blog pa od tada “tih nekoliko stotina upućenih” svako malo pokušavaju vidjeti što je novo i kad će doista krenuti. A od početka svibnja neizdržljivo je. Toliko se silno iščekivanje čini utemeljenim. Obećanje je golemo. Neki su ga opisali kao “najveći događaj u povijesti weba”, a drugi, tek malo manje usijani, kao “fenomen važniji od pojave Googlea”. Utemeljenim se čini i ugled onoga tko pokreće Alphu. To je britanski fizičar, matematičar i poslovni čovjek Stephen Wolfram, poznat, pa i slavan po teorijskom radu u fizici čestica, kozmologiji, teoriji kompleksnosti, računalnoj algebri i vizionarskoj matematičkoj knjizi “Nova vrsta znanosti”. Najširem puku možda je najpoznatiji po računalnom programu nezamjenjivom u inženjerskim i prirodoslovnim strukama – Mathematici.
Ono što Wolfram objavljuje, a predstavnici najšire javnosti izgaraju da sa stranicama WolframAlphe dočekaju pomalo nalikuje na spartansko sučelje tražilice Google s jednim retkom za upit – nije tražilica! Taj je jedan redak sve što Alpha dijeli s pretraživačkim stranicama. Formalna Wolframova definicija glasi da je Alpha “stroj za računalnu obradu znanja”.
Wolframov blog
Najjednostavnije prepričano obećanje Wolfram Researcha glasi: pitajte naše računalo, a ono će vam dati odgovor. Ako odgovora nema u cjelokupnoj svjetskoj bazi znanja, računalo će vjerodostojnom metodom taj odgovor sročiti, izračunati!
Za razliku od tražilica, koje poput ovčarskoga psa optrčavaju cjelokupan web i svaku si objavljenu novost “pribilježe” da bi je mogle izlistati na korisnikov upit, WolframAlpha sve to uzima u obzir, ali moćna računala koja zrcale cjelokupan web ne služe samo zato da bi se te stranice čuvale i izlistavale u obliku kataloga. Podaci se na njima vrednuju da se među njima otkriju trivijalnosti i stave ih u stranu, činjenice povežu, razvrstaju ih po temama i vjerodostojnosti, uspostavljaju među njima logičke veze, a k tome sve vrijeme stoje na raspolaganju korisniku koji nešto želi upitati.
– Prije pedeset godina, dok su računala bila još u pelenama, ljudi su pretpostavljali da se računalima mogu postavljati pitanja, a ona na njih izračunaju odgovor. Dakako, nije tako išlo. Od tada do danas računala su pružila kolosalne rezultate, ali ne i to – piše u svom početnom blogu Stephen Wolfram.
– Znanstvena su pitanja najpreciznija, pa su i računalu takvi odgovori “laki”. Većina smrtnika služeći se prirodnim govorom pita s određenim udjelom nejasnoće, nesvjesnim aluzijama, s predodžbama da se mnogo toga podrazumijeva... Računalo s visokom spremnošću u takvim slučajevima ponudi preformulirano pitanje i najvjerojatnije odmah odgovori – opisuje to Nova Spivak.
Dakle, lako je dobiti odgovor na pitanje: gdje je ovoga trenutka Međunarodna svemirska stanica?
Računalo će iscrtati globus s meridijanima, usporednicama i obrisima kontinenata, a crvenom će crtom biti iscrtano posljednjih nekoliko krugova oko Zemlje, a naglašena točka bit će odgovor. Jednako je lak odgovor i na pitanje “Kad će, u koliko sati, sljedeći put Međunarodna svemirska stanica biti vidljiva iznad Zagreba?”, “Kad je sljedeća potpuna pomrčina Sunca vidljiva iz Virovitice?” ili “Kad je nad Splitom puhao najsnažniji vjetar?”
Računalo će od prve znati odgovoriti na pitanje “Između NK Hajduka i NK Dinama koji klub ima bolju statistiku?” Odgovor će biti sročen u usporednim tablicama. Međutim, upitate li Alphu tko će u dvoboju Hajduka i Dinama pobijediti na ključnom susretu Hrvatske nogometne lige 31. svibnja na Poljudu – odgovorit će s rezultatima i postocima vjerojatnosti. Odgovor će temeljiti na svim dostupnim činjenicama. Zato neće biti teško dobiti odgovor na pitanje “Koliko u kunama vrijedi 17.000 dolara iz 1974. godine?”, a biti će mu priložen i grafikon inflatornih kretanja dolara.
Sve o čemu smo teoretizirali zapravo je temeljeno na geometriji i algebri ne odviše težoj od gradiva matematike za drugi ili treći razred srednje škole.
Što je s kemijom?
Na upit: “Što je C2H5OH?” (pri čemu se ne treba mučiti traženjem načina da se upiše “C2H5OH”), Alpha će odgovoriti “To je etilni alkohol”. Verbalni odgovor popratit će alternativnim empirijskim formulama, strukturnom formulom i trodimenzionalnim modelom molekule sa svakim atomom na svom mjestu.
Jasno je da će oni koji uče, kao i znanstvenici, imati ponajviše koristi od Wolframove stranice. Koja je granica onoga što Alpha može, a što ne može, treba vidjeti. Nesumnjivo će onamo pohrliti mnogi koji će željeti zadati nemoguće zadatke, poput “Izračunaj mi kvadratni korijen broja pi!”. Računalo će ponuditi odgovor, ali i mogućnost da tražena brojka bude izražena s više decimala – i koliko.
Alpha će, međutim, kao i danas poznate usporedive usluge na webu, besplatno biti dostupna svima. Takva, ljudska pitanja Alpha dočekuje prilično spremno. Evo jednog malko pretjeranoga:
“Meni je 40 godina, posljednje mjesečnice imala sam 12. ožujka, 5. travnja i 1. svibnja. Kad će mi sljedeće mjesečnice i kad su mi plodni dani u sljedeća tri mjeseca?”
Računalo će odgovoriti kalendarskom tablicom sa zaokruženim danima kao odgovorima. Međutim, ponudit će i dvojbu – kao link. Budući da pitanja zasad treba formulirati na engleskom jeziku, ono će računati da su upisani datumi napisani u formulaciji dan-mjesec (računajući da se pita za 2009. godinu), ali i ponuditi link prema drugom odgovoru ako je format datuma bio mjesec-dan-godina.
Važniji od Googlea i Wikipedije
Sličan odgovor, uz odgovarajući grafički prikaz, moći će se dobiti i na pitanje: “Meni je 55 godina, živim u Zagrebu, radim u dnevnim novinama, visok sam 188 centimetara i težak 120 kilograma; koliko mogu očekivati da ću živjeti?”
– U podlozi Wolframove Alphe vrti se njegov program Mathematica, i za krckanje brojeva i za grafičko predstavljanje rezultata. Unatoč tome, Alpha nije Google, ali web zahvaća širinom kojom ga pretražuje ta tražilica, a nije ni baza znanja poput Wikipedije, iako se uzima u obzir njenih gotovo tri milijuna članaka, koliko ih je samo na engleskom jeziku. Alpha je sve to i mnogo više. Ona je pojava na internetu za čovječanstvo važnija od Googlea i Wikipedije zajedno – objašnjava Spivak.
Grizući nokte u čekanju da sami iskušamo koliko su nam te stranice korisne, nagađamo koliki kapacitet mora imati Wolframova računalna farma i kolikom računalnom snagom mora raspolagati. Čini se golemom, možda i većom nego što je ima špijunski Project ECHELON, koji u Velikoj Britaniji, Australiji i SAD-u u stvarnom vremenu računalno obrađuje sve zemaljske komunikacije, internetske, alfanumeričke, slikovne i glasovne – u potrazi za teroristima. Alpha, međutim, ima mnogo plemenitiji cilj i upravo to oduševljava.
S time u vezi javlja se i jezikoslovna teškoća za koju se odmah mora naći rješenje, jer bi za godinu-dvije moglo biti kasno: kako ćemo na hrvatskom jeziku zvati usluge poput Alphe? Ako smo lako našli hrvatski izraz kad je novotarija bio “miš”, ako smo Altavistu, Yahoo i Google nazvali “tražilicom” – bismo li Wolframovu Alphu mogli nazvati “pitalicom”?
