Pet do deset najvažnijih projekata, kaže država, a onda Grad odluči, neka ih bude 15. Ambiciozno su se ignorirale upute pri slaganju razvojne strategije u kojoj je trebao stajati plan strateških projekata do 2020., ali samo na prvu jer, pogleda li se dokument koji je nedavno usvojila i Skupština, u njemu nema gotovo nikakvih novosti. Strateški gradski projekti isti su već godinama, a od 15 najvažnijih, tek sljemenska žičara i lakošinska željeznica od Kvatrića do zračne luke nisu oni o kojima se govori već desetljećima. Doduše, obnova žičare spominje se otkako je 2007. prestala voziti, ali nova je predstavljena ove godine. Također, kako će izgledati pruga do aerodroma, predstavljeno je krajem 2016. iako se ona najavljivala i godinu ranije. A sve ostalo na popisu čeka se već podosta dugo.
Za blok Badel tri od sto
Arhitektonsko–urbanistički natječaj za novi izgled kompleksa bivše tvornice Badel proveden je još prije šest godina, a sad je opet cilj prostor učiniti “novim čimbenikom identiteta tog dijela grada i središtem najznačajnijih poslovnih, turističko-ugostiteljskih i kulturno-umjetničkih događanja”. Izdvojit će se za to do 2019. tri milijuna kuna, od potrebnih sto za realizaciju cijelog projekta.
Novo središte Gredelj
Prije pet godina Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada predstavio je gradonačelniku projekt koji je 130.000 četvornih metara nekadašnjih tvorničkih hala trebao pretvoriti u novi centar Zagreba. Sad je ponovno u planu revitalizacija kompleksa u svrhu smještanja javnih, društvenih i kulturnih sadržaja, a za to će Grad dati nešto više od šest milijuna kuna, dok je vrijednost 350.
Partner za kongresni centar
Gotovo pa raskol u Skupštini dogodio se 2004. kad je Grad predložio kupnju zemljišta u Ulici Izidora Kršnjavog za gradnju kongresnog centra. Kasnije se spominjala i lokacija na Velesajmu, ali od centra još ništa. U strategiji se planira naći međunarodni partner koji će financirati dio projekta. Grad će zasad izdvojiti sedam milijuna kuna jer se još ne zna koliko bi čitav projekt trebao koštati.
Paromlin i dalje parkiralište
Dok se ne uredi, bit će parkiralište, prije tri je godine takva sudbina namijenjena Paromlinu. Od tada se najavljuje i da će se pokraj Glavnog kolodvora smjestiti gradska knjižnica. To je plan i sad, a za njega će, dok se ne procijeni ukupna vrijednost projekta, Grad dati pola milijuna kuna.
Velesajam od 2012.
Da svojim funkcijama upotpunjuje središte Novog Zagreba, tako će se prenamijeniti Velesajam, što je Grad prvi put najavio 2012., a sad će za projekt kojem se još ne zna vrijednost iz blagajne “kapnuti” nešto više od šest i pol milijuna kuna.
Zelene i plave Sesvete
Zelene i plave Sesvete projekt je vrijedan 2,2 milijuna kuna kojim bi se središte kvarta smjestilo kod bivše tvornice Sljeme. Najavljen je prije dvije godine, a do 2019. u Sesvete će se uložiti 600.000 kuna.
Bolnica stoji četvrt stoljeća
Okoliš je uređen u srpnju, ali kompleks Sveučilišne bolnice Blato napušten stoji već 25 godina. Analizirat će se lokacija i utvrditi što bi se ondje moglo graditi te za to dati 1,6 milijuna kuna.
Čekajući terme Blato
Desetak godina stanovnici kvarta znaju da će se na području Blata graditi terme. Kad, nemaju pojma, ali na 110.000 kvadrata bit će hotel, zabavni centar, trgovine, restorani, wellness, bazeni... Za realizaciju projekta potrebno je 375 milijuna kuna, a do 2019. izdvojit će se nešto više od pet.
Zagrepčanka? Ne zna se
Mramorne ploče sa zgrade počele su padati prije tri godine, kad je i najavljena obnova Zagrepčanke. Planiraju je prenamijeniti, ali se još ne zna u što, pa nije jasno ni koliko će se novca uložiti, ali u ovom će razdoblju Grad dati šest milijuna kuna.
Zdanje u Vlaškoj propada
Da bivša vojna bolnica u Vlaškoj neće više stajati napuštena, obećano je 2006., a tek je ove godine predstavljen projekt njezina pretvaranja u dvije plesne i dvije glazbene škole. Koštat će to 20 milijuna kuna, 70 posto se očekuje iz EU, no Grad je spreman dati i cijeli iznos.
Borongaj treba milijarde
Urbanistički plan uređenja kampusa Borongaj izrađen je 2013., a za projekt vrijedan gotovo 6,5 milijardi kuna od EU, države, javnih poduzeća i ostalih partnera planira se namaknuti četiri i pol. Grad u proračunu nije predvidio novac.
Jarunski most, ali bez auta
Pobjednik natječaja za jarunski most odabran je 2007., a sad će se za prelazak preko Save izdvojiti 225.000 kuna. Ne zna se još vrijednost projekta jer je ovaj iz strategije pješačko-biciklistički, a ne više automobilski most.
Još ništa od sinergije
Studija integriranog prijevoza putnika na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije dovršena je 2008., projekt stoji više od milijardu kuna, a Grad će dati 4,3 milijuna.
A žičara? Veleumni Bandić nije želio servisirati staru jer će kao napraviti novu. Već 10 godina se ne srami nego u predizborne svrhe uvijek nanovo govori o toj novoj. Sramota za Zagreb.