Zahtjev za uporabnu dozvolu prve cjeline samo što nije poslan i kad dobijemo zeleno svijetlo komisije, a bit će to za dva ili tri tjedna, sav cestovni promet puštamo “u pogon” pa ćemo dva mjeseca raditi na tramvajskoj pruzi i uređivanju okoliša. U travnju je sve kompletno gotovo, ponosno nam je objasnio Goran Radić, voditelj jednog od najvećih hrvatskih projekta, odnosno rotora Remetinec, čija je rekonstrukcija započela prije godinu i pol, a kraj joj se nazire čak mjesec dana prije najavljenog roka.
Korak do kraja
Trenutačno, kaže Radić, jedino što stoji na putu da se otvore sve prometnice ovog kompleksnog kružnog toka je formalni dio koji trebaju obaviti, odnosno dokumentacija i provjere.
– Svaki nadzorni inženjer, svaki izvođač radova svojeg dijela, od rasvjete do detekcije ugljikova dioksida, pa čak i policija koja treba provjeriti je li je sve sigurno za vozače, moraju predati izjavu da su radovi napravljeni po zakonskim propisima – rekao je voditelj remetinečkog projekta.
Drugim riječima, metropola će prije Dana grada Zagreba koji se obilježava 31. svibnja, odnosno roka za završetak radova koji je najavio gradonačelnik Milan Bandić, dobiti funkcionalno prometno čvorište kroz koje će prolaziti tisuće automobila dnevno, pješaka, biciklista te će svakodnevno voziti 19 ZET-ovih linija. Sve treba biti “kak spada”, objašnjava Radić, jer nakon inspekcije nema više povratka i mogućnosti za neke kompleksne preinake, eventualno neke sitne popravke i detalje.
Nakon dozvole, radit će se na tramvajskim prugama u prstenu te će na dijelu Dubrovačke avenije i Jadranskog mosta ukloniti dio ceste koja prelazili preko tračnica.
– Paralelno ćemo sređivati i pješačke te biciklističke staze unutar rotora koje su vezane u tramvajsku prugu, a trebamo napraviti i parkiralište kuda sad prolazi privremena prometnica uz Zrinjevac – objasnio je Radić. Prije toga, dok se čekaju papiri, ispituju se semafori, sadi se trava, postavljaju se signalizacijske oznake, a provodi se i struja.
– U tunelu smo postavili struju, a sljedeća na redu je javna rasvjeta. Procjenjujemo da ćemo za kojih tjedan dana biti kompletno gotovi s elektrifikacijom – ispričali su nam radnici Dalekovoda dok su kopali, kako su rekli, “nešto sitno još oko cijevi”.
Novi i dugoiščekivani rotor, pokazali su nam radnici, ima tri razine. Prvu čine dva tunela koji spajaju Dubrovačku i Jadransku aveniju, druga su sve tramvajske tračnice, a treći je prsten s pet nadvožnjaka.
– Nadvožnjaci su rekonstruirani i prošireni, a istočni je, pak, potpuno novi – kazao je inženjer Radić.
U srpnju 2018. godine, kada su radovi započeli, do kraja te iste godine su iz tadašnjeg rotora prvo izmještali sve instalacije, odnosno plin, vodu, struju i kanalizaciju. Instalacije su se premjestile izvan kružnog toka, prisjeća se Goran Radić, na stranu prema Riječkoj ulici.
Zatim su u kolovozu te godine započeli poslovi oko cijelog prstena, napravile su se privremene prometnice, a sav je tramvajski promet do tada do danas zatvoren.
– Sredinom prosinca 2018. godine smo prebacili sav automobilski promet sa strane, što do dan-danas funkcionira, i od tada smo krenuli u samo središte – rekao je Radić. Tijekom ljeta prošle godine odvijao se onaj najveći i, recimo, glavni dio. Gradila su se, naime, dva tunela od kojih je svaki dug 280 metara, a s prilaznim rampama i koritima jedan ima 536 metara. Bukobrani su, pak, dugi 560 metara.
Da bi dobili ta dva modernizirana prolaza, polovinu tadašnjeg rotora, konkretno istočni i zapadni dio, potpuno su srušili.
– Na tom mjestu iskopali smo jamu širine 38 metara, dubine od devet do 12 metara pa napravili zaštitu te građevne jame. Pet do sedam metara dubine bili smo u podzemnim vodama pa smo prvo sve to morali srediti i sanirati da bismo mogli krenuti dalje – prisjeća se voditelj projekta.
Najteži radovi u tunelima
Samo na tunelima, ističe, utrošeno je 28.000 kubika betona, dok je u cijelom projektu zajedno iskorišteno oko 40.000 kubika betona. Asfalta, pak, na prometnicama je otprilike oko 86.000 kvadrata u tri sloja, što je ukupna veličina gotovo tri dvorane zagrebačke Arene. Čeličnih konstrukcija, odnosno armature, u rotoru je oko 5,5 milijuna kilograma.
Najteži dio u ovih 13 mjeseci, kaže nam inženjer i pripravnik Luka Šegrt, bilo je postavljanje stropnih ploča u tunelima.
– U tim je trenucima trebalo manevrirati s 250 ljudi na gradilištu koji su istovremeno radili strop, zidove i temeljne ploče – kaže Šegrt. Namučili su se, dodaje, ali je sve išlo kao “po špagi”.
Nitko se nije ozlijedio, očekivao se prometni kolaps, a sve je, čini se, prošlo glatko. Tajna ovog uspjeha, kaže nam Goran Radić, leži u dobro koordiniranim timovima, planiranju, organizaciji, radnicima koji su radili po 12 sati na dan, na “svetke i petke” i natprosječno toplom vremenu koje ih je poslužilo.
– Svi, od projektanata do izvođača radova, smo poštovali i korektno odradili svoj dio. Već kod stvaranja koncepta nije bilo nikakvih problema i svi su ga prihvatili – zaključuje voditelj gradilišta Radić dodajući kako pozitivne reakcije i pohvale “pljušte” sa svih strana jer građani praktički nisu ni osjetili radove. Ukupna vrijednost cijelog projekta, za koji su se pripremali dvije godine prije samog početka, iznosila je 331,7 milijuna kuna. Od toga su, podsjetimo se, 321 milijun bespovratna sredstva te je 272,8 milijuna sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 48,1 milijun je iz državnog proračuna, dok je 11 milijuna iz gradske blagajne.
Kada se već toliko zna sve unaprijed može li netko reći kada kreće sanacija, koliko će koštati i tko će je raditi?