Spoj Varšavske i Masarykove

Uđite u najživahniji prolaz u gradu, gdje je živo(s)t kao na filmu

Prolaz sestara Baković
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/6
30.07.2014.
u 19:55

Nakon godina i godina mrtvila novi lokali uz kino Europu dali su vitalnost i cijelom centru. Neki uličicu zovu po prastarom imenu Balkan, neki Miškecov prolaz, a neki po službenom Prolaz sestara Baković

– Pitanje je to generacija. Stariji građani zovu ga Balkan, a mlađi Miškecov. Meni je to, kako god se zvao, najzagrebačkiji prolaz u gradu – tvrdi Gordana Barbarić, zaposlenica Cik-caka, krojačkog salona na početku prolaza koji spaja Masarykovu i Varšavsku ulicu, službeno nazvanog po sestrama Baković.

Pun potencijala

Prošlih je godina prolaz gubio na aktualnosti. Radnje su se zatvarale, sivilo palače Müller samo je naglašavalo propadanje, a tek mala terasa kafića Vimpi i prostor gradske četvrti donosili su živo(s)t u ulicu.

– Prostor godinama aktivno koriste udruge za razne aktivnosti, od capoeire i plesa do maketara i igraonica. Sada ga uređujemo kako bi se omogućile dodatne aktivnosti unutar i izvan njega. Prolaz je relativno neotkriven i pun potencijala koji mislimo iskoristiti – govori nam Srđan Subotić, predsjednik Gradske četvrti Donji grad.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL, Josip Regović/PIXSELL

Foto: Davor Puklavec/Pixsell, Jakov Novak

Prolaz se iz mrtvila počeo dizati lani kad je kino Europa na njega proširilo sadržaj i uredilo pročelje, a otvorili se za mlađe generacije zanimljivi obrti i kavane. Konoplja&Co, dućan s proizvodima od konoplje, prednjačio je u tom valu.

Alternativni štih

– Ulica je sada vibrantna, puna života. Iako nam dolaze i 80-godišnjaci kupovati ulja, otvorili su se obrti koji prolazu daju alternativni duh za mlade koji se odlično uklopio u vizuru pitomih, biljem obraslih balkona koji daju starogradski štih – opisuje Sabina Mikelić iz Konoplje&Co.

Najviše novosti, slažu se obrtnici koji su tamo godinama, unio je nedavno otvoreni tapas bar Mio Corason, razigranim bojama i egzotičnim detaljima.

– Za nas je Miškecov prolaz centar Zagreba, a bio je zanemaren. Htjeli smo ga malo dići. Po reakcijama ljudi na uređenje i tapase, mislim da smo i uspjeli -govori vlasnica Marčela Kolman.

Ipak, aktivnosti u prolazu i zanimanje građana nekima nije po volji. S pitomih i privlačnih balkona s negodovanjem prema ugostiteljima gledaju stanari.

– Muž i ja radimo od doma, kao i mnogi drugi stanari, a prozore imamo jedino prema Balkan prolazu, gdje je zbog konfiguracije prostora akustika izvrsna. Sada nam birtijaši određuju vrijeme spavanja i priječe put vatrogascima i Hitnoj pomoći. Pisali smo peticije Gradu, no oni su procijenili da ugostitelji zadovoljavaju sve uvjete. Ulica je “oživjela” na račun naših života, pa sada vi vidite što je tu živo, a što mrtvo – ogorčeno će Mira Grego, predstavnica suvlasnika na kućnom broju jedan.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL, Josip Regović/PIXSELL

Komentara 20

Avatar Jure_Trupina
Jure_Trupina
08:39 31.07.2014.

Za ove Zagrepčane koji žele ZG pretvoriti u tihi provincijski gradić nemam razumijevanja. Život u centru nosi sa sobom potrebu prilagođavanja. Svi sdržaji su u centru i svi mi Zagrepčani ih imamo pravo koristiti, kao što ovi iz centra koriste nas iz n.zg-a za bacanje svog otpada nama pod nos.

AT
Atanazije
21:09 30.07.2014.

Stanari se mogu preseliti u Zapruđe ili na Tuškanac, imat će mir. Središte grada mora živjeti, u svakom gradu je tako, tko nije spreman na buku, treba se preseliti dalje. Fala Bogu nekih pozitivnih vijesti o našem gradu, usprkos Banditu i njegovu uništavanju biti gradskog života.

RR
RRRenchi
12:06 03.08.2014.

Znamo tko su bile sestre Baković, a znate li tko je bio Miškec? Zagorec bez hiže koji je spaval u kotlovnici kina Balkan i nadničaril po Zg . Prosjak sa mundharmonikom , dobrodušan i ugodan. Skupljal je po restoranima ostatkee s tanjura u jednu konzervu i to jeo sve zmješano i kad bi ga pitali pa kak to jedeš tak zmešnao on je rekel pa kaj , to se sve u želucu zmeša..Kod nas doma kad je netko neuredno natrpal svoj tanjur onda bi rekli da jede ko Miškec. Umro u staračkom domu na Selskoj. Išle su priče da se za gemišt prodaval tadašnjim gay zagrepčancima.E da, bio je glavna ispomoć pilarima pa je ubacival ljudima u podrume drvo za ogrjev...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije