Dizalice uklanjaju dimnjake koji bi se svaki čas mogli srušiti s krovova, čiste se ostatci porušenih zgrada s ceste, zatvorene su neke trgovine i svi kafići te restorani, a zima je po gradu prostrla svoj bijeli sag. Čini se kao opis Zagreba prije gotovo godinu dana kad ga je u pogodio potres od 5,5 po Richteru, no gotovo pa identični, pomalo apokaliptični prizori, i danas se mogu vidjeti na ulicama glavnoga grada. Lanjski potres, onaj zagrebački u ožujku, oštetio je na tisuće zgrada i kuća, a petrinjski, koji se dogodio uoči Nove godine, samo je još pogoršao stvari za neke, a oni malo sretniji prošli su bez novih šteta. Zato smo, nakon petrinjskog potresa u prosincu, provjerili kakvo je stanje danas u objektima koji su bili među najpogođenijima zagrebačkim lani u ožujku.
Muzej za umjetnost i obrt prije desetak je mjeseci pretrpio teška oštećenja na samoj zgradi, kao i na građi. Najviše su stradali drugi i treći kat, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, urušen je dio krovišta te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu. No, ubrzo je gotovo sve popravljeno, a nakon potresa koji je pogodio središnju Hrvatsku nemaju znatnijih dodatnih oštećenja.
Slike koje su obišle svijet
– Statičari su nas dvaput pregledali i sve je, srećom, u redu. Mislim da je ovih 6,2 po Richteru nanio više psihičke štete nego fizičke. Nakon Nove godine sve smo očistili i maknuli potencijalno opasne stvari poput temelja dimnjaka, dio svoda, pregradnih zidova… – objasnio je ravnatelj muzeja Miroslav Gašparović.
Crvenu je naljepnicu u ožujku dobila Osnovna škola Petra Zrinskog u Krajiškoj ulici i toliko je bila “ranjena“ da se tamošnji učenici ni danas još nisu vratili u svoje klupe. Radovi su na sanaciji štete u tijeku, a nakon novog velikog podrhtavanja tla, nije došlo do novog većeg razaranja u zgradi.
– Prema informacijama voditelja gradilišta, u prvom pregledu na našoj školi nije došlo do novih velikih oštećenja – obavijestili su iz Osnovne škole Petra Zrinskog.
Slika porušenog svoda bazilike Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, koja je nakon razornog proljetnog jutra obišla svijet sad je ponešto drukčija. Crkva se polako oporavlja, a mise još neko vrijeme neće biti u Palmi, kako je popularno nazivaju.
– U novom potresu srušio se manji dio stropa prema svetištu. Predviđeno je novim projektom obnove da se svakako sruši cijeli strop sve do ulaza u svetište, odnosno do apside jer je pun pukotina i nije ga više, nažalost, moguće sanirati – rekao je rektor bazilike velečasni Ivan Matić.
Zgrada na adresi Đorđićeva 8, koju su ljetos fotografijom ovjekovječili i brojni turisti, postala je simbol potresa. Komadi otkinute fasade s muralom školjke zauvijek će Zagrepčanima ostati u sjećanju, a statičkim pregledom je gotovo odmah bilo utvrđeno kako ona nije za stanovanje. Posljednji su se tako stanari iselili iz nje dan nakon potresa na proljeće, a trenutačno je još ograđena žutim trakama jer je opasna i za pješake.
– Uvidom u bazu podataka utvrđeno je da su je pregledali stručnjaci za brzu procjenu oštećenja te je utvrđeno da je zgrada privremeno neuporabljiva, odnosno da je potreban detaljan pregled. Sve potrebne radnje na sanaciji, u što se ubraja gradnja i popravak dimnjaka, zabatnih zidova, krovova i slično, odnosno uklanjanje opasnih dijelova građevine poduzimaju vlasnici objekta, osim u slučaju donošenja posebnog zakona – objasnili su iz Grada u vezi sa stanjem u Đorđićevoj nakon potresa 29. prosinca.
Sad nas čeka novi početak
Jedna od najoštećenijih kuća u metropoli bila je ona obitelji Šušković na Medvedskom bregu, odmah pokraj epicentra. Dobila je crvenu naljepnicu, a u međuvremenu su uspjeli spasiti što se spasiti dalo te su je srušili. Od nje su ostali samo temelji, a na tom će mjestu, nada se obitelj, niknuti nova. Do kraja godine već će se moći, vjeruju, useliti u svoj novi dom.
– Po cijele smo dane popravljali i uzimali što smo mogli, a sad nas čeka novi početak – zaključuje Ivica Šušković.
To je sve ropotarija koju treba srušiti do kraja i izgraditi replike. Nikakvi konzervatori nemaju pravo postavljati uvjete, jer su životi ljudi i sigurnost prije svega. Ovakva zaštita kulturne baštine je također jedan od razloga zbog čega u centru imamoo ropotariju koju imamo.