Što se krije iza nove gradske odluke o javnom i socijalnom najmu te kakav je plan priuštivog stanovanja koji Možemo! obećava još od predizborne kampanje? O tome u intervjuu govori Marin Živković, zastupnik u zagrebačkoj Skupštini i jedan od ključnih ljudi gradskih stambenih politika. Član je radne skupine za unapređenje sustava upravljanja imovinom koja je izradila prijedlog odluke oko koje se digla prašina te predsjednik povjerenstva za davanje gradskih stanova u najam.
Koliko ih je trenutačno na raspolaganju, postoji li registar?
Grad upravlja sa 6671 stanom, od kojih je gotovo 200 u suvlasništvu s trećim osobama. Zaštićenu najamninu plaća 2665 najmoprimaca, slobodno ugovorenu njih 2491, a 580 je bespravnih korisnika koji također plaćaju zaštićeni iznos. Katalog imovine je u izradi, a prvo se rješenje očekuje do kraja godine. Zagreb ima oko 372.000 stanova, a u sustavu javnog upravljanja samo je 1,7 posto stambenog fonda. Novom odlukom o najmu definirali smo pravila tako da alokacija stanova bude maksimalno učinkovita i pravedna. Napokon će ista pravila vrijediti za sve, bez obzira na koji su način dobili gradski stan.
Zašto ste je poslali u javno savjetovanje usred ljeta, neki su posumnjali da se gura “ispod žita”?
Proces prema starim kriterijima došao je do točke da se stanovi brže prazne nego što ih imamo mogućnosti popunjavati pa smo odluku morali što prije staviti u savjetovanje kako bi ih što manje zjapilo prazno. Naravno da nije idealno raspravu o tako važnoj temi imati ljeti, ali se pokazalo da to nije bila značajna prepreka jer je došlo više od 160 komentara, od kojih smo dio i usvojili.
Što odluka donosi?
Puno je novina. Na vrh liste stavljaju se osobe u najtežim situacijama prema prihodovnim, zdravstvenim i socijalnim kriterijima, a zaključkom o cijeni najamnina motiviraju se oni kojima su primanja narasla da prepuste stan potrebitijima. Ukinute su kategorije stanova za tzv. “zaslužne” građane, nitko neće plaćati iznad svojih mogućnosti, a smanjuju se troškovi onima kojima je najteže. Novitet je i da se cijena može korigirati dođe li do značajnih smanjenja prihoda najmoprimca.
Dodjela će biti transparentnija, a sustav dinamičniji, što znači da će više ljudi dobiti sigurnost stanovanja na barem pet godina i dokle god su im primanja takva da nemaju alternativu. Moguća je i prijava cimera, što je odgovor na zahtjev udruga osoba s invaliditetom, a prvi se put boduju stambeni statusi. Sada bodove dobivaju beskućnici, korisnici organiziranog smještaja, mladi iz sustava alternativne skrbi, žrtve nasilja i branitelji. A najvažnije promjene koje smo uvrstili nakon savjetovanja su dizanje cenzusa na 80 posto, smanjivanje cijena na 12, 16 i 24 posto prihoda te uvođenje umanjenja za četvrt Sesvete i za osobe s teškim ili težim invaliditetom.
Hoće li nova odluka značiti iseljavanje dijela korisnika i koliko njih?
Nema govora o tome će se masovno izbacivati ljude, bez obzira na želju pojedinaca iz oporbe da plaše najmoprimce. U novoj je odluci gornja granica primanja postavljena na 100 posto prosječnih prihoda za samce i 80 posto za višečlana kućanstva po njihovu članu. Za četveročlano je kućanstvo granica više od 4000 eura, a najam bi bio oko 960.
Cijena za četveročlano kućanstvo s 2000 eura primanja bila bi pak 240. Dakle, četvrtinu onoga što bi plaćalo kućanstvo s dvostrukim prihodima, što je gotovo po definiciji progresivan cjenik. S druge strane, sada osoba koja ima ispod 30 posto prihoda, a ušla je putem natječaja za javno najamne stanove, neće plaćati više od 200 eura, već 0,36 po kvadratu. Odluke idu na ruku onima s nižim prihodima.
Ipak, dio stanara će se trebati iseliti. Kada će to biti?
Nitko nije primoran iseliti se prije isteka ugovora. Dosad su se potpisivali na tri ili pet godina, a ti će se ugovori poštovati do kraja. Svima koji su predali uredan zahtjev prije donošenja odluke produljit će se bez obzira na cenzus, a nove cijene nastupaju tek 1. srpnja 2024. godine.
Zašto su se liberalizirali kriteriji o broju godina prebivanja u Zagrebu?
Dosad je to vrijedilo samo za osobe koje su se prijavljivale na natječaj za socijalno ugrožene, a ne i za javno najamne stanove. Prema tome je netko mogao biti jedan dan u Zagrebu, prijaviti se i dobiti stan. Kako bismo se odgovorno ponašali prema drugim dijelovima Hrvatske, da im ne “krademo” stanovništvo, u novoj odluci za priuštivo i socijalno stanovanje vrijedi kriterij od tri godine prebivanja. Pokazalo se i da su ciljane skupine često najpogođenije kriterijem prebivališta jer su, primjerice, žrtve nasilja koje su se odselile izvan grada ili mladi koji su studirali u inozemstvu i slično.
A zašto nije ostavljen kriterij neposjedovanja nekretnine u Hrvatskoj i može li netko tko ima apartmane u Splitu dobiti gradski stan u Zagrebu?
Tu stavku treba gledati u kompletu zaključka o visini najma. Stavili smo dva ograničenja kojima se osigurava da najpotrebitiji nisu zakinuti, a imućniji ne iskorištavaju sustav. Prema dosadašnjoj odluci, osobe koje imaju useljive, ali često gotovo bezvrijedne nekretnine u ruralnim dijelovima Hrvatske, bile su zakinute za dodjelu stanova iako su u potrebi pa smo izmjenom proširili ciljanje i na njih. A prema novom cjeniku onemogućit će se dodjela stanova onima koji imaju visoke prihode. Konkretno, ako netko renta apartmane na moru, imat će više prihode i time manje bodova na natječaju.
Znači li odluka i da se stare liste brišu i raspisuje novi natječaj?
Budući da je prošli bio 2019., natječaj prema novim kriterijima ide 2024. godine. To vrijedi i za tzv. listu “izvan prvenstva”. Budući da se na njoj nalaze osobe u težem socijalnom ili zdravstvenom položaju, i njima će se dodjeljivati do uspostavljanja nove liste. A s novim natječajem kategorija ni neće postojati jer su kriteriji posloženi tako da na vrh liste dođu upravo oni kojima su stanovi najpotrebniji.
Što je s ostalima? Cijene najma i dalje su astronomske, a stanova nedostaje, kako Grad tu misli djelovati?
Cilj je proširivati stambeni fond kupnjom i gradnjom zgrada. U pripremi su planovi za gradnju 300 stanova u Podbrežju, ali i na drugim lokacijama. Važniji aspekti nove gradske stambene politike, za koje će se pojačati aktivnosti u drugom dijelu mandata, odnose se na povećanje fonda, stvaranje okvira za neprofitnu gradnju korištenjem mehanizma prava građenja te poticanje dugoročnog najma i destimulaciju kratkoročnog, kao i poticanje reaktivacije neaktivnih stambenih jedinica za dugoročni najam.
Koliko je takvih u Zagrebu?
Procjena je da ima oko 50.000 praznih stanova i žalosti me što je država u izmjenama u poreznoj politici propustila šansu da oporezuje neiskorištenu imovinu i potakne njezinu aktivaciju na tržištu dugoročnog najma. To bi značajno povećalo ponudu i doprinijelo tome da većem broju ljudi stanovanje bude priuštivo. Nama je svakako cilj da takve izmjene radimo kada dođemo na vlast na državnoj razini.
Bravo Možemo! Samo naprijed u čišćenju nagomilanih problema