Od zabijanja prve lopate pa do svečanog otvorenja, koje se na današnji dan dogodilo prije točno 126 godina, prošlo je samo 16 mjeseci. A kad je brzinom munje niknulo Hrvatsko narodno kazalište na današnjem Trgu Republike Hrvatske, car Franjo Josip I. na balkonu je zadao u 14 sati posljednji simbolični udarac srebrnim čekićem, kojeg je kipar Robert Frangeš Mihanović izradio posebnu za tu priliku, i time službeno otvorio zgradu.
- U travnju 1894. raspisani su natječaji za izvedbene radove i poslove su dobile zagrebačke tvrtke i obrtnici, osim onih usko specijaliziranih, a 22. svibnja 1894. više od dvjesto radnika započelo je gradnju. Za četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom i započeli su unutarnji radovi. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana istoga dana u devetnaest sati, naslovljena "Slava umjetnosti" - stoji na stranicama HNK.
Bio je to, nastavljaju, "alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u čemu su nastupali prvaci Drame Opere i Baleta, a izvedena je i osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski". Do tada su se predstave pak izvodile u gradskom kazalištu izgrađenom 1834. godine na uglu Markova trga i Freudenreichove gdje se danas nalazi dvorana za sjednice Gradske skupštine.
- Izgradio ga je zagrebački veletrgovac i posjednik Kristofor Stanković koji je 1833. dobio glavni zgoditak na bečkoj lutriji u iznosu od 30 000 dukata te kao privatnu investiciju odlučio podignuti kazališnu zgradu - navodi HNK.
To je kazalište bilo centar i okosnica kazališnoga i kulturnog života Zagrepčana, a za tadašnju je populaciju od petnaestak tisuća ljudi, 750 mjesta bilo sasvim dovoljno. Kako se je grad, a samim time i umjetnost, razvijala, rasla je potreba za povećanjem prostora i modernizacijom tehničkih elemenata.
- O gradnji opremljenije zgrade razmišlja se intenzivno od 1871. godine, ali ništa nije poduzimano sve do potresa 1880. koji je znatno oštetio gornjogradsko kazalište, intenzivirajući pitanje nove kazališne zgrade. Kazališni odbor na čelu s hrvatskim književnikom i saborskim zastupnikom Marijanom Derenčinom imenovan je u travnju 1880. kada započinje akciju skupljanja novčanih sredstava, podnosi Vladi iscrpnu predstavku o potrebi izgradnje nove zgrade i od bečkih arhitekata specijaliziranih za gradnju kazališta Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera naručuje nacrte - ističe HNK.
Sabor je u međuvremenu donio Zakon o gradnji novog Zemaljskog kazališta u Zagrebu i, unatoč otporima da "nikne" na mjestu gdje se danas nalazi budući da je tada to bila periferija grada, pokazala se to godinama kasnije kao dobra odluka.
- Svečani zastor za novo kazalište izradio je Vlaho Bukovac s motivom Hrvatskog preporoda, odnosno tada "Preporoda hrvatske književnosti i umjetnosti". Slikarske radove na stropu gledališta izveo je bečki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Na stropu foyera na prvome katu autor slika je Ivan Tišov koje su aplicirane 1911. godine. Nije poznat autor četiriju poprsja; Ivana Gundulića i Junija Palmotića s pročelja zgrade, istočnoj Dimitrije Demetera na istočnoj strani i Vatroslava Lisinskog na zapadnoj strani zgrade - stoji na stranicama HNK.
Ocito su tada imali kvalitetnije tehnologije za gradnju nego nasi danas.