Mi smo napravili sve što treba. A na resornim je ministarstvima da ugovore projekte obnove. Tako je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet komentirao medijske napise da je Gradu Zagrebu iz Fonda za obnovu na raspolaganju 2,2 milijarde kuna, od čega se 1,2 milijarde odnosi na zgrade obrazovne namjene, a da su oni uspjeli ugovoriti radove za samo 39 milijuna kuna. S time da se novac mora potrošiti do lipnja 2022. No Korlaeta, koji je u petak gostovao u TV studiju Večernjeg lista, to ne brine jer su dobili naznake iz Europske komisije da će se rok produljiti, i to do kraja iduće godine.
Fond, žičara i odnos s Vladom
– Rok od 18 mjeseci je i inicijalno bio kratak. U tom razdoblju mora se odraditi sva papirologija, projektiranje, a tu je i niz postupaka javne nabave. Poslana je dokumentacija na natječaj javnog poziva u iznosu od 677 milijuna kuna – rekao je Korlaet, koji je otkrio i u kojoj je fazi obnova obrazovnih objekata nakon potresa, s obzirom na to da je u petak otvorio zgradu i sportsku dvoranu područne škole Pongračevo.
Osnovna škola Miroslava Krleže na Kaptolu, dodao je, bit će obnovljena i otvorena do kraja godine. Najavio je i da će se Grad prijaviti za novac iz Nacionalnog fonda obnove i oporavka jer Fond solidarnosti financira samo konstrukcijski dio obnove pa im je cilj da dobiju povrat novca koji je potrošen iz gradskog proračuna. No nije obnova nakon potresa jedino područje u kojem se osvrnuo na odnos s državom. Problem žičare, za čije je rješenje nužna suradnja s vladajućima na nacionalnoj razini, smatra Korlaet, mogao se riješiti puno prije, budući da je najavljeno da bi se žičara mogla otvoriti do Božića.
– Rekao bih da je tu bilo političkog taktiziranja – istaknuo je, a na pitanje zašto bi Vladi bilo u interesu da žičara ne radi, dodao je da su možda željeli prikazati gradsku vlast kao nekompetentnu.
– Jer mi smo ti koji bismo je trebali otvoriti, ali uistinu nije do nas – rekao je. Na pitanje koga bi Možemo! volio vidjeti na čelu Fonda za obnovu od potencijalnih kandidata koji se spominju u javnosti, rekao je da nisu o tome razmišljali.
No za slučaj da to bude HDZ-ovac Davor Filipović, čije se ime provlači, a on je bio i protukandidat gradonačelnika Tomislava Tomaševića na lokalnim izborima, smatra da tada odnos između Grada i Fonda ne bi funkcionirao. U proračunu su, kazao je, predvidjeli 160 milijuna kuna za obnovu privatnih kuća i zgrada, budući da Grad mora participirati s 20 posto, a planiraju i denivelaciju Slavonske avenije te proširenje pješačkih zona u centru metropole. No ne namjeravaju odustati od ukidanja mjere roditelj odgojitelj.
– Dosad je na javno savjetovanje, koje završava danas, stiglo 400 primjedbi. Spremni smo na kompromise po pitanju produljenja roka ukidanja statusa ili regulacije naknada – rekao je.
Karta od četiri kune neodrživa
Dotaknuo se i problema s otpadom, budući da je na Jakuševcu, njegovim riječima, “na knap” mjesta za odlaganje krupnog otpada, a i biootpad se trenutačno odlaže u kompostani Zrinjevca, koja je namijenjena prvenstveno za granje, lišće i ostalo što prikupe pri održavanju zelenih površina.
Trenutačno osposobljavaju, rekao je, halu Sabirno-operativnog centra (SOC) u sklopu kompleksa Jakuševca, gdje će odlagati krupni otpad dok ne dođe drobilica, a planiraju na Jakuševcu i kompostanu za otpad iz kućanstava. No dugoročno će biootpad vjerojatno voziti u Novsku, budući da je pozicija u Brezovici otpala zbog pobune građana, a to je ujedno i jedina lokacija u Zagrebu gdje se, prema prostornom planu, smije graditi kompostana.
Što se tiče najave poskupljenja odvoza otpada, rekao je kako se razmatraju opcije na koji način će to regulirati, a postoji nekoliko rješenja –čipiranje, vaganje, lokotiranje kanti, vrećice s bar-kodom. Za ostale će se komunalne usluge, rekao je, truditi da ne dođe do poskupljenja, no ZET-ova karta od četiri kune, smatra, nije održiva. Nije im svejedno, dodao je, slušati sve kritike na račun nove gradske uprave, no za njih su otvoreni, a uz njih, zaključio je, postaju i bolji.
Dragi Luka, dabogda ti ga odlagali pod prozor dnevnog boravka !