Ruho mladenke iz Kupinca, škrlak, figura Moai kavakava s Uskršnjeg otoka i brazilska perjanica samo su neki od 30 predmeta iz stalnog postava izvaneuropskih kultura i narodnih nošnji Etnografskog muzeja koji su od danas prilagođeni slijepim i slabovidnim osobama.
– Poštujući konvenciju o pristupačnosti sadržaja koja ne diskriminira ni jednu kategoriju posjetitelja, trebalo bi i dalje raditi na sličnim prilagodbama. Naše muzejske pedagoginje već duži niz godinu sudjeluju u izobrazbi stručnog osoblja za programe i projekte povećanja dostupnosti u suradnji sa zagrebačkim Tiflološkim muzejom, a koji nam je i u ovom projektu bio partner – naglasila je ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan.
Dva tzv. tiflo kutka s taktilnim knjigama nalaze se u prizemlju te na prvom katu Etnografskog, a uz njegovu ravnateljicu predstavljanju je prisustvovala i viša kustosica Tiflološkog muzeja Nina Sivec.
– Tiflološki muzej već dugi niz godina djeluje na području prilagodbe prostora, sadržaja i komunikacije s osobama s invaliditetom, među ostalim provodi edukacije za muzejske djelatnike pod nazivom "Muzej za sve". U okviru ovog projekta uspjeli smo prilagoditi prostor muzeja za samostalnije kretanje uz pomoć podnih traka te reljefnih orijentacijskih planova na zidovima – istaknula je N. Sivec.
Slijepe i slabovidne osobe tako mogu upoznati dio stalnog postava uz pomoć taktilnih knjiga uz koje se nalazi i uvodni tekst, odnosno uputa koja upoznaje osobe oštećena vida sa sadržajem i načinom korištenja ponuđenih materijala. Nadalje, lijeve stranice knjiga sadrže kratke tekstove o predmetu pisane Brailleovim pismom, dok se s desne strane nalaze pripadajući reljefni crteži u formi obrisnih linija predmeta.
Pojedini predmeti predstavljeni su pak s dva reljefna crteža, jedan je prikaz cijelog predmeta, a drugi izdvojenog detalja koji pobliže prikazuje bit i značaj opisanog predmeta. Također, na svakoj desnoj stranici, pri dnu s lijeve strane, nalazi se reljefna šestotočka, Brailleov znak kraj kojeg se nalazi grafički znak QR koda, a koja ukazuje na lokaciju te ciljanu aktivaciju, odnosno usmjeravanje pametnog telefona na učitavanje QR koda. Ti su zvučni zapisi snimljeni u studiju Hrvatske knjižnice za slijepe gdje su i valorizirani od slijepe osobe, a svaki od njih sadrži osnovne podatke o predmetu na toj stranici, kratak opis originalnog predmeta i verbalni opis za slijepe osobe.
Predmete su pak odabrale muzejske pedagoginje Silvija Vrsalović i Anastazija Petrović.
– Na prvom katu odmah pokraj knjige postavili smo i jednu nošnju za taktilno iskustvo, odnosno kako bi ju slijepi i slabovidni mogli opipati i osjetiti taj materijal. Vjerujemo i kako ćemo u budućnosti ovu prilagodbu uspjeti obogatiti replikama predmeta iz postava kako bi se mogli taktilno osjetiti materijali od kojih su napravljeni – kažu pedagoginje. A knjige je u ime korisnika testirala Kristina Krsnik, koja je ondje stigla iz Hrvatske knjižnice za slijepe gdje je osvojila nagradu za najbolju kratku priču.
Projekt je realiziran u suradnji s Tiflološkim muzejom te financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija.
