Ne jedan ni dva, već tri kružna toka. I to na udaljenosti od tristo metara, odnosno, četiri minute hoda. U jeku završnih radova na njihovom “velikom bratu” – rotoru na Remetincu, Grad Zagreb odlučio je raspisati natječaj za projektiranje još tri manja uz samo jezero i kompleks Bundeka. Točnije, mini rotore sagradit će na križanju Ulice Damira Tomljanovića Gavrana i Adamićeve, na silasku s Mosta slobode te na raskrižju Sajmišne ceste i Ulice Karla Metikoša.
Puno su sigurniji
Traže i koordinatora zaštite na radu tijekom rekonstrukcije i gradnje dijela Gračanske ceste s rotorom i parkiralištem, odmah preko puta donje stanice žičare, što je i četvrti kružni tok. Za peti – onaj na raskrižju Čavićeve, Vukomerca i odvojka Borongajske ceste, nabavu su zatvorili još krajem prošle godine, a gradnja se očekuje u ovoj. Usto, još jedan – šesti – planiraju Programom gradnje komunalne infrastrukture za 2020., i to onaj na raskrižju Remetinečka – Riječka – Cimermanova na Kajzerici. Prava “rotormanija” uhvatila je Grad, a nije to uopće loša “bolest”, ako se pita prometnog stručnjaka Gorana Husinca, koji bi slično riješio problematična raskrižja gdje god ima mjesta za gradnju kružnog toka.
VIDEO Radovi na rotoru Remetinec
– Rotori su budućnost jer su neovisni o struji, a istodobno ubrzavaju prometni tok i jeftiniji su od semaforiziranog raskrižja – ne treba ih mnogo održavati, dok kod semafora treba svakodnevno kontrolirati elektroniku, svjetla i ostalo – govori Husinec, dodajući da su rotori bolji od semafora jer se na njima događa puno manje nesreća, a ako do njih i dođe, nisu toliko teške.
– Mali rotori konstruirani su tako da se postiže maksimalnih 40 kilometara na sat, dok, kad se hvata zeleno svjetlo na semaforu, brzine dostižu 70, 80, pa čak i 90 km/h. Ako se slučajno prođe na crveno i dođe do sudara, posljedice su velike traume i povrede – govori Husinec.
Osim toga, objašnjava ovaj prometni stručnjak, vozač u rotoru više pazi, i to na svoju sigurnost, kao i na sigurnost drugog vozila, jer o drugima ovisi kad će ući u kružni tok, za razliku od semafora, kad se oba vozača oslanjaju na rad uređaja i računaju da će onaj drugi poštivati pravila te stati kad vidi crveno ili krenuti kad se pojavi zeleno svjetlo. Sad kad kroz kratko vrijeme dovrše najveći kružni tok u gradu vanjskog promjera 74 metra te kad jedno od najfrekventnijih gradskih prometnih čvorišta u potpunosti profunkcionira, to bi trebao biti, predlaže Husinec, tek početak rješenja dosad najvećeg zagrebačkog prometnog problema.
– Da bi se riješile gužve u tom dijelu grada, još jedan rotor trebao bi se graditi kod Avenue Malla, jednako kao i dugo spominjani jarunski most, koji bi rasteretio veliki rotor – govori.
Pomno pratili i analizirali
Mini rotori gradit će se, ističu u Gradu, u cilju povećanja sigurnosti i protočnosti odvijanja prometa, a baš ova križanja, kažu, odredili su nakon praćenja i analize prometne situacije. Za rotor na Kajzerici izrađena je, ističe pročelnik Ureda za izgradnju i promet Dinko Bilić, i tehnička dokumentacija te je ishođena građevinska dozvola.
Rotore kod Adamićeve i ispod Mosta mladosti platit će 93.000, onaj s druge strane mosta 56.000, u Gračanima će radovi stajati 63.000, kod Čavićeve 125.000, a za Kajzericu tek treba raspisati natječaj.
Gdje su mostovi? Stari se urušavaju, a novih nigdje.