Ministarstvu graditeljstva i Fondu za obnovu “posudili” su svoje zaposlenike. Oformili su mobilne timove koji pomažu u popunjavanju obrazaca. Pojedincima koji još nemaju krov nad glavom dodijelili su i gradske stanove koji još, doduše, nisu useljeni. A odnedavno i zagrebački vatrogasci s dogradonačelnikom Lukom Korlaetom obilaze potencijalno opasne lokacije s kojih bi se mogla odlomiti fasada.
Sastanci s Paladinom
Sve spomenute korake učinila je nova gradska vlast otkako ju je preuzeo Tomislav Tomašević. Poslove obnove delegirao je na svog zamjenika, ali nije ni on sjedio skrštenih ruku. Lobirao je na sve strane, sastajao se i s premijerom Andrejem Plenkovićem kao i s bivšim šefom Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem i donedavnim ministrom Darkom Horvatom. A s novim ministrom Ivanom Paladinom dogovorio je redovne sastanke petkom.
Ne libi se nova gradonačelnička trojka javno kritizirati cijelu situaciju, iako u rukavicama, stalno opravdavajući vladajuće da je problem u nedostatku kadra. Oni su se pak početkom prosinca našli “na tapeti” jer su Gradu iz Fonda solidarnosti EU na raspolaganju 2,2 milijarde kuna, od čega samo na škole otpada 1,2 milijarde, a oni su u tom trenutku ugovorili tek 39 milijuna, dok je preostali novac trebalo povući do lipnja ove godine. Srećom, rok je produljen za godinu dana, ugovorena sredstva povećala su se na milijardu kuna pa se u Gradu nadaju da će stići u potpunosti iskoristiti 2,2 milijarde. No taj je novac namijenjen isključivo za obnovu zgrada javne namjene, a kad je u pitanju privatno vlasništvo, za to su u proračunu za ovu godinu osigurali 160 milijuna kuna.
Krajem veljače zagrebačka je Gradska skupština donijela i odluku o privremenom skladištu građevinskog materijala koji bi, unatoč prosvjedima stanovnika, ipak trebao biti u Resniku, kod pročistača otpadnih voda. No Zagrepčani koji žive u svojim napuklim kućama i željno iščekuju početak konstrukcijske obnove još ne znaju hoće li se zbog radova morati iseliti i kamo. Iz Grada pak neslužbeno kažu da gradskih stanova na raspolaganju više nema, a prema Zakonu o obnovi, ako lokalna samouprava ne može osigurati smještaj, to mora učiniti država.
A Sveta Klara?
Trenutačno je 70 zgrada sa žutim i crvenim oznakama u samoobnovi, a za njih 400-tinjak, kako je nedavno rekao Korlaet, donesena je odluka i one bi se posredstvom Fonda za obnovu trebale početi obnavljati od travnja. No ne može se reći da je odnos između gradskih i nacionalnih vlasti otpočetka loš.
Znatno je napetiji bio za vladavine pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, koji je bio gotovo u stalnom sukobu s tadašnjim ministrom Predragom Štromarom (HNS). Bandiću je najviše zasmetalo što prema Zakonu o obnovi glavnu riječ ne vodi Grad, nego država. Novoj pak vlasti, koja se našla u financijskim problemima, to nije teško palo, a čini se da su odustali i od Bandićeve ideje da u Svetoj Klari sagradi naselje za one čiji su domovi oštećeni u potresu...
