nakon 288 dana

Hitni prijem u KB Dubrava ponovno otvoren za sve pacijente

kbc dubrava
Zeljko Lukunic/PIXSELL
05.08.2021.
u 09:53

Pacijenata koji gravitiraju toj zdravstvenoj ustanovi je oko 350.000, a godišnje se u prosjeku u KB Dubrava napravi oko 56.000 pregleda, 11.000 hitnih hospitalizacija i više od tri tisuće hitnih operativnih zahvata

Od danas je, nakon 288 dana zbrinjavanja samo teških covid bolesnika, opet otvorena Hitna služba Kliničke bolnice (KB) Dubrava za sve pacijente istočnog dijela grada Zagreba i okolnih mjesta zbog povoljnije epidemiološke situacije, izvijestili su iz te bolnice u četvrtak.

Pacijenata koji gravitiraju toj zdravstvenoj ustanovi je oko 350.000, a godišnje se u prosjeku u KB Dubrava napravi oko 56.000 pregleda, 11.000 hitnih hospitalizacija i više od tri tisuće hitnih operativnih zahvata.

"Što budemo imali povoljniju epidemiološku sliku u cijeloj zemlji, pa tako i u glavnom gradu Hrvatske, brže ćemo cijeli bolnički i zdravstveni sustav vraćati uobičajenim tokovima kakve očekuju i naši zdravstveni djelatnici, a pogotovo pacijenti koji jedva čekaju da mogu sa što manje poteškoća i ograničenja doći do prijeko potrebnih liječničkih usluga", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš u povodu ponovnog otvorenja hitnog prijema u KB Dubrava.

Naglasio je kako je ovo samo još jedan dokaz koliko je važna razina cijepljenosti građana protiv zaraze koja je obuhvatila cijeli svijet te kako će o tom doprinosu svih nas u zaštiti vlastitog i tuđeg zdravlja ovisiti hoće li već ove jeseni bolnice poput KB Dubrave opet biti isključivo namijenjene liječenju covid bolesnika ili će i dalje, kao što je to od danas, biti na raspolaganju svim pacijentima.

Još jednom je podsjetio da je i ovo ljetno razdoblje pogodno vrijeme da se nastavi s cijepljenjem kao do sada najučinkovitijom mjerom zaštite od zaraze i njenog prijenosa među građanima. 

"Brzo će jesen, a ona će biti najbolji test za sve nas gdje smo sa zarazom", poručio je Beroš.

Ravnatelj KB Dubrava Ivica Lukšić istaknuo je kako je epidemija covida-19 promijenila u potpunosti način funkcioniranja njihove bolnice. 

Podsjetio je kako su odlukom Ministarstva zdravstva pretvoreni u glavni državni centar za liječenje težih bolesnika zaraženih virusom covid-19 što je uvjetovalo i zatvaranje za usluge ostalim pacijentima.

"Zahvaljujući potpori Kliničkih bolničkih centara Zagreb i Sestara milosrdnica te kliničkim bolnicama Merkuru i Svetom Duhu, uspjeli smo održati funkcionalnost bolničkog sustava u glavnom gradu Hrvatske i omogućili, unatoč svim teškoćama i ograničenjima, pružanje usluga pacijentima", istaknuo je Lukšić.

Dodao je kako je poboljšanje epidemiološke slike u zemlji i Zagrebu omogućilo da ta ustanova na istočnom dijelu grada opet otvori svoja vrata za hitne prijeme svih pacijenata.

U priopćenju se također ističe kako je cijepljenje građana protiv covida-19 u mnogome pridonijelo smanjenju broja zaraženih, posebno onih s težim oblicima bolesti čije stanje zahtijeva bolničko liječenje i intenzivnu skrb po čemu je prednjačila KB Dubrava.

Poboljšanje epidemiološke situacije omogućuje i brži povratak bolničkih ustanova na redovitiji rad s pacijentima sa što manje ograničenja.

Ključne riječi

Komentara 26

LO
Lolita3
10:52 05.08.2021.

U 2020. godini u bolnicama liječeno 134.546 pacijenata manje no u 2019. godini, što je pad od oko 19%. Koliko će ljudi oboljeti kao direktna posljedica zastrašivanja, to ćemo tek vidjeti? Netko bi trebao odgovarati za pogrešne procjene, dizanje panike i histerije. Polako dolaze vremena za kolektivne i pojedinačne tužbe protiv Stožeraša i ekipe profesionalnih Zastrašitelja,. Odvjetnici što se čeka? Evo vam posla ko u priči...

DU
Deleted user
10:12 05.08.2021.

Upravo objavljeni službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazali su da je u 2020. godini u bolnicama liječeno 134.546 pacijenata manje no u 2019. godini, što je pad od oko 19%. Posebice izražen pad je u liječenju kroničnih bolesnika gdje je liječeno za četvrtinu manje bolesnika no u 2019. godini. Prosječna popunjenost kreveta je u tom periodu smanjena sa 71,65% na 57,11%, tako da tu ne možemo govoriti o preopterećenju sustava s COVID-19 bolesnicima. Radi se o psihozi straha i administrativnih prepreka za pristup sustavu zdravstva koje su onemogućile preko 130,000 ljudi da dobiju potrebnu zdravstvenu skrb. To je ono što zovem „cijena pandemije“, tj. svaki taj bolesnik je žrtva našeg odgovora na pandemiju. Dio njih je nažalost i preminuo i treba ih brojati kao žrtve našeg odgovora na pandemiju. Svaka zabrana, ograničenje ili odluka o tome da nešto smijemo, ili ne smijemo, ima svoju cijenu koju treba uzeti u obzir pri odlučivanju. Kroz desetljeća socijalizma smo naučili da državno upravljanje nije dobro za gospodarstvo i društvo. Isto tako je i sa zdravljem. Zdravlje treba biti stvar pojedinca i njegovog liječnika, a država samo mora stvoriti preduvjete da zdravstveni sustav može funkcionirati.

JO
jorgen
11:06 05.08.2021.

Koliko žrtava neprimanja hitne medicinske skrbi je rezultat ove njihove manifestacije lijenosti? Zašto lijenosti? Uzmite u obzir da samo KB Dubrava ima više od 800 kreveta, a RH je bilježila u ovih 288 dana (koliko su oni bili zatvoreni za sve osim Covid-19) poprilične periode kada na teritoriju cijele države je bilo 100 ili manje slučajeva koji zahtjevaju hospitalizaciju (a od njih manjinu respiratore). Plastično prikazano - ako imate u RH 13 ljudi na respiratorima a vi otežete s otvaranjem velikog bolničkog centra za hitan prijem - činite zločin protiv čovječnosti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije