Rad na crno u Zagrebu s jačanjem krize, rastom broja nezaposlenih te padom životnog standarda sve više uzima maha, a sve su češći i slučajevi da nelegalni obrti i djelatnosti niču čak i u privatnim stanovima. Kako naglašava dr. Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstila, obuće, kože i gume, u mnogim se zagrebačkim kućama, garažama te stanovima ilegalno šije odjeća.
Isporuke noću
Pri tome se pazi da susjedi ne uoče preveliko kolanje stranaka. Neki na ovaj način šivaju za registrirane obrte ili poduzeća pa nemaju problema sa skrivanjem kupaca jer robu koju sašiju isporučuju tim naručiteljima u noćnim satima ili na druge prikrivene načine – kaže S. Šokčević, koja se bavi istraživanjem rada na crno na području Zagreba.
– Tijekom prošle godine doznala sam za nekoliko lokacija u Zagrebu na kojima se radi na crno, i to na poslovima šivanja odjeće. Jedna je bila na Sv. Duhu, gdje se iza prodavaonice, koja je bila uređena i deklarirana kao vinoteka, u njezinu skladištu iza prodajnog prostora skrivala šivaonica s pet strojeva za kojima su žene šivale pamučne majice. Svakodnevno im je kombi dovozio iskrojene dijelove, a one su ih spajale u gotove proizvode. Takvo stanje trajalo je nekoliko mjeseci. Danas je taj prostor prazan i bez namjene – opisuje S. Šokčević. Navodi i drugi slučaj rada na crno – ovaj put na području Dugava. Tamo je u ilegalnu krojačku radionicu odlazila jedna radnica, koja je dobila otkaz zbog stečaja tvornice u kojoj je do tada radila. Na toj lokaciji mogla je raditi kada i koliko je htjela, ovisno o tome koliko je htjela zaraditi. Cijena šivanja po satu bila je 15 kuna i isplaćivana joj je na ruke na kraju svakog dana, kazuje predsjednica Sindikata.
Najzanimljiviji slučaj dr. Šokčević je zatekla u Dubravi.
Zahvaćene sve djelatnosti
– Radnica je mjesecima šivala u radionici koja je legalno organizirana i ima prijavljenih 50 posto radnika. Međutim, ostalih 50 posto žena šiva iza zida koji je pomičan. Tako su u prostoru koji je bez prozora i vrata uvijek kada je potrebno skriti se od javnosti. Primjerice, u slučaju dolaska inspektora rada, zid se smješta tako da izgleda kao da je oduvijek na tom mjestu, odnosno kao da je to pregradni zid sa susjednim stanom ili lokalom – ispričala je Šokčević.U Zagrebu rada na crno ima u gotovo svim djelatnostima, posebno u ugostiteljstvu, trgovini, ističu iz Državnog inspektorata. U zagrebačkoj Obrtničkoj komori pak procjenjuju da Hrvatska godišnje zbog rada na crno izgubi i do 50 milijardi kuna.
Građani trebaju provjeriti od koga kupuju jer kupnjom u sektoru sive ekonomije ne ostvaruje se pravo na reklamaciju, odštetu, porezne olakšice, a dobivaju se često usluge i proizvodi upitne kvalitete, ocjenjuje Miran Šoić, tajnik Obrtničke komore Zagreb. Ističe i kako je najveći problem u suzbijanju rada na crno nedovoljna zakonska dorečenost ovlasti inspektora koji nemaju mogućnosti za strože kontrole.
Nedostaje strogih kontrola
– Mi smo dali nekoliko zakonskih inicijativa kako bi se sadašnje stanje izmijenilo, ali državne institucije, nažalost, ne rade dovoljno intenzivno na tom problemu – tuži se Šoić. Građani trebaju provjeriti od koga kupuju jer kupnjom u sektoru sive ekonomije ne ostvaruje se pravo na reklamaciju, odštetu, porezne olakšice, a dobivaju se često usluge i proizvodi upitne kvalitete, ocjenjuje Miran Šoić, tajnik Obrtničke komore Zagreb. Ističe i kako je najveći problem u suzbijanju rada na crno nedovoljna zakonska dorečenost ovlasti inspektora koji nemaju mogućnosti za strože kontrole.
Sweatshop, e, takvih treba za EU, i to čim više, ... a hrvatska skupa sa istoćnom europom su idealni za ovako nešto !! ...........