Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 81
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Austrijska vina u Zagrebu

Imanje i vinogradi Schloss Gobelsburga s poviješću još od 12. stoljeća

22.06.2024.
u 06:29

Izniman napredak bilježe austrijska vina posljednjih 20 godina no zapravo je to i u posljednjih 25-30 godina, odnosno od 'velikog vinskog skandala' nakon kojega je čvrsto utvrđen smjer kamo austrijska vina idu

Izuzetan vinski događaj odvijao se u Zagrebu srijedu i četvrtak minulog tjedna. Najprije smo u srijedu u prostorijama Vrutka imali priliku upoznati se s vinima austrijske vinarije Schloss Gobelsburg da bismo onda obišli i degustacijsku izložbu 14 austrijskih vinara u Hotelu Dubrovnik. I jedan i drugi događaj bio je za nas izniman, ne samo zbog odličnih vina već i zbog uvida u pristup kao i metodologiju pravljenja austrijskih vina, koja su doista sve cjenjenija.

Moglo se začuti na tim susretima kako su austrijska vina doista značajno napredovala u posljednjih 20-30 godina, a država taj napredak podupire i nešto dulje, od sredine 80-ih godina. Za medijske ljude uočljiva je pripremljenost austrijski vinara za takve događaje, ovaj se dogodio i zahvaljujući veleposlanstvu Austrije u Zagrebu te organizacije Advantage Austrija, koja se unutar Austrijske gospodarske komore bavi promocijom austrijske proizvodnje i proizvoda, pa tako i vina. Naime, već na prezentaciji vina Schloss Gobelsburga to se vidjelo na pripremljenim materijalima, vrlo atraktivnim i informativnim knjižicama, karti regija i položaja, slično kao i za susret u Hotelu Dubrovnik pripremljenoj knjižici u kojoj su već bili pripremljeni opisi praktično svih vinara i vina koji su ondje izlagali.

Inače, Austrija je poznata po svojim bijelim vinima iako se uzgajaju i neke crne sorte, ali svakako ne smiju se zaobići predikatna vina, koja su iznimna, kao što smo se i ovom prilikom mogli uvjeriti. Svakako, terroir je poseban, među sortama su i neke koje i ovdje poznajemo, no izričaj je, logično, dosta drukčiji. Samo imanje i vinogradi Schloss Gobelsburga najstariji su u regiji Kamptal kroz koju teče Dunav s dokumentiranom poviješću od 12. stoljeća; 2021. proslavljeno je 850. godina otkako se ondje pravi vino.

– Bilo je to zahvaljujući fratrima cistercitima koji su 1171. godine kupili prvi vinograd i počeli ostvarivati utjecaj na austrijsko vinarstvo praktično cijeli taj period – čuli smo od Barbare Koller iz te stare austrijske vinarije na prezentaciji kojoj je nazočio i austrijski veleposlanik u Hrvatskoj Josef Markus Wuketich.

Svakako, kod vina ove povijesne vinarije moglo se vidjeti točno kako terroir čini razliku među vinima iste sorte grožđa, a što se postiže jednostavnošću. Primjerice, grožđe za ulazni Domaene Gobelsburg, gruner veltliner s položaja u Kamptalu, bere se u kasnom listopadu i dozrijeva četiri mjeseca u inoksu. Dobije se iznimno aromatično bijelo vino, svježe i lagano, no i ukusno te sigurno mnogima ostaje kao dnevno vino. Ambiciozniji Langenlois pravi se od grožđa ubranog također kasnog listopada u vinogradima starima između pet i 35 godina, dozrijeva u velikim hrastovim bačvama pa se buteljira u travnju. Na vinima koja dolaze s “riedova”, što bi bilo single vineyard grand cru položaja, dakle onih doista najboljih, najistaknutija je ideja današnjeg austrijskog vina.

Ta vina, kušali smo gruner veltliner sa Steinsetza, Rennera, potom riesling s Gaisberga, također se beru kasnog listopada pa čak i u studenome, te odležavaju i do 18 mjeseci u hrastovim bačvama od 25 hl. Naravno, dobije se još sortnosti i karaktera u tim vinima koja su mlada, berbe 2022. i 2023., no pogotovo se to vidjelo na rieslingu Heilegenstein koji je bio berbe 2016. Grožđe za to vino brano je ranoga studenoga te odležavalo u velikim hrastovim bačvama od 50 hl 18 mjeseci. Kako smo čuli na ovom masterclassu, uvijek se koriste bačve napravljene od hrasta iz austrijskog Manhartsberga. Ponovno to vino daje točno ono što biste očekivali od te sorte toga godišta, poput petrolejastih nota, recimo, ali ono nije puno izgubilo na svježini, i dalje je ukusno i izražene strukture.

– Cilj je napraviti ne vina od međunarodnih sorti, već ona lokalna s vlastitim karakterom, autentična. Ta vina odležavaju u novom podrumu za koji je Michael Moosbrugger želio da bude onakav kakav su nekada koristili cisterciti, da traje još 500 godina. I bio je to problem jer moderni materijali ne mogu trajati tako dugo pa se sve radilo od kamena i granita, kao nekada – objasnila je Barbara Koller. Sve to vidjelo se i kod drugih austrijskih vinara u Hotelu Dubrovnik.

Rotweingut Prickler, Feiler-Artinger, Krispel, Lex Langmann, Manfred Fellner, Lenz Moser, Winzer Krems, Felsner, Domäne Wachau, Lerh, Schwarz, Stein Schade, udruga poput Premium Estates Austria pa i Weinakademie Austria, koji su ponudili doista sjajna vina koja i krasi najavljeni zajednički nazivnik “osvježavajuće prirodna”.

 

 

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije