Tri zbirke poezije, dva romana i jedna tradicionalna kuharica – šest je knjiga koje je napisao Marijan Grakalić, a koje će predstaviti u petak, 15. ožujka, u 18.30 sati. U Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu uz samog autora, o knjigama će pričati i Biserka Goleš Glasnović, Nera Karolina Barbarić, Nikola Gamilec, Marijana Rukavina Jerkić te Josip Luković
Predstavit će, tako, zbirku pjesama "Pjesme vojnika" (Viva grupa, 2023.) koje se bave ratnim periodom, kao i iskustvom rata kojeg je autor doživio kao vojnik 1991. i 1995. godine. Uvrštene su u Antologiju hrvatske antiratne poezije. S druge strane, "Samuraji šanka" (Turistička zajednica grada Svetog Ivana Zeline, 2020.) zbirka je haikua o našoj domaćoj alkoholnoj kulturi i običajima, sada nadopunjenim u odnosu na prvo izdanje i prevedenim na engleski jezik. Prevode se i na japanski, pa će se iduće godine pojaviti trojezično izdanje.
Knjiga "Mjera, oblik, ogledalo" (Štajergraf, 2023.) sastoji se od tri poglavlja. "Mjera" su pjesme, "Oblik" pjesme u prozi, a "Ogledalo" poetske refleksije na Pavićev Hazarski rječnik. Zbirka pokazuje tri lica poetske stvarnosti koje dolaze iz jednog izvora odnosno od jednog autora, naime vlastite osobnosti. Tako su te pjesme ujedno i ekspresivne i metaforične, ali i izmaknute u veliki prostor književne tradicije nove stvarnosti kakva je započeta u europskoj književnosti sredinom prošlog stoljeća.
VEZANI ČLANCI:
U "Tradicionalnoj kuhinji: narodnoj blagdanskoj kuharici" (Društvo albanskih umjetnika Hrvatske - Dea, 2023.) nalaze se autorovi prikupljeni recepti za jela koja se spravljaju za velike blagdane kao što su Božić ili Uskrs. Knjiga je napisana posve drugačije od brojnih pomodnih kuharica koje se prigodno pojavljuju kad su praznici. Uvodna tema, ona filozofična i etnološka je kruh naš svagdašnji, a gdje se objašnjava povezanost hrane, vjerovanja i rituala. Koautorica knjige je Ljiljana Koci.
S druge strane, "Pogled u noć" (Litteris, 2023.) roman je povratka kojem je barem simbolički uzor ”Povratak Filipa Latinovića”. Kao i u Krležinom romanu, glavni junak se zove Filip Latinović i vraća se iz Domovinskog rata u Zagreb u veljači 1992. godine, ali je to uglavnom jedina sličnost s Krležinim prauzorom. I naposljetku, "Posljednji Štignjedeci" (Pučko otvoreno učilište Sv. Ivan Zelina, 2023.) roman u kojemu se četiri vojnika koji se svi isto prezivaju, Štignjedec, vraćaju u svoje prigorsko selo iz ruskog zarobljeništva nakon Velikog rata, 1920. godine. Isto kao i Filip Latinović koji se vraćajući se u Zagreb iz Domovinskog rata, ni oni ne nalaze više zemlju i mjesto koje su ostavili kada su krenuli u rat.
VIDEO: U Zagrebu kršteno osmero filipinske djece
