Najprije su obnovili pješačke staze, kolnik i ograde, odnosno gornji dio mosta. A sad su odlučili izraditi projekt sanacije čelične konstrukcije. Gradska uprava za taj je posao odabrala Institut IGH, čija se ponuda od gotovo 250 tisuća kuna pokazala najpovoljnijom. No to nije najsretnije rješenje ako se pita struku. To je kao, kaže Davorin Kolić, koji je na mostovima diplomirao i doktorirao, da starca odjenete u novu odjeću, no kosti su mu i dalje krhke.
Zahrđali lukovi
S ovim stručnjakom, koji je radio, između ostaloga, i reviziju glavnog projekta Pelješkog mosta, slaže se i Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Sve što se dosad odradilo, a riječ je tek o prvoj fazi sanacije, samo je, pita li se Uhlira, “kozmetika”.
– Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) napravio je i studiju koja je pokazala da šest od osam mostova mora ići u hitnu sanaciju. Ako se tek sad počinje s izradom projektne dokumentacije, radove možemo očekivati za koju godinu – kaže Željko Uhlir te ponavlja da gradska uprava nema plan sanacije mostova te da sve radi stihijski.
Video - Most slobode nakon nedavno završene sanacije
– Tko određuje hoće li prvi u sanaciju ići Savski, Most slobode ili Most mladosti – pita Uhlir. No, ako se pita gradonačelnika Milana Bandića, sanacija svih zagrebačkih mostova definirana je do u detalj, i to šestogodišnjim Programom održavanja nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata na području grada, a u kojem su točno navedene kratkoročne i dugoročne faze koje su temeljene na istražnim radovima. Projekt na koji će se sad “baciti” IGH obuhvatit će sanaciju konstrukcije, lukova, ležajeva, upornjačkih prostorija u kojima stoje instalacije koje se prenose mostom ili koje se podzemnim putem dopremaju do njega....
“Oborinska voda kod tjemena lukova prolazi kroz kolničku ploču i vlaži čelične lukove, zbog čega čelik korodira. Točan uzrok treba ustanoviti istražnim radovima, koje će prethoditi izradi projekta. Na četiri mjesta iz betona pješačkih staza curi voda po lukovima i uzrokuje koroziju čelika i zakovica luka. Treba sanirati i sva oštećenja čelika lukova. U unutrašnjosti lukova nalazi se i sloj mulja. Taj mulj treba ukloniti, treba sanirati čelik sanduka (ispod mulja) koji je vjerojatno zahrđao”, stoji u natječajnoj dokumentaciji.
Rasvjeta na proljeće
Problem su i četiri cijevi magistralnog vodovoda, dvije profila 70 centimetara i dvije od 55 cm, koje se nalaze u konstrukciji mosta, koje Vodoopskrba i odvodnja planira zamijeniti.
“Najprije bismo mijenjali dvije cijevi, a nakon toga sljedeće dvije. Drukčije se ne može jer bismo inače ostavili dio grada bez vode. Bilo bi vrlo dobro da sanaciju mosta preko Save i zamjenu cijevi radimo istovremeno. Kada bi oni izvukli svoje dvije cijevi iz rasponske konstrukcije, mi bismo imali čistu situaciju za saniranje rasponske ploče i za zamjenu antikorozivne zaštite na konstrukciji, lukovima i stupovima, a oni bi za izmjenu svojih cijevi mogli koristiti našu skelu”, objašnjava se u dokumentaciji, u kojoj se također izražava zabrinutost zbog toga što sve četiri cijevi naliježu na konstrukciju mosta, odnosno cijevi i nosač mosta priljubljeni su jedno uz drugo, što nije dopušteno.
Također, mijenjat će i kamene blokove mosta, koji su u raspadnutom stanju, a cijelu će površinu očistiti pjeskarenjem. Sve to spada u treću fazu projekta sanacije, dok je za ovu godinu predviđena nabava za drugi dio obnove, u sklopu kojeg će zamijeniti prijelazne naprave na mostu. Posljednja, odnosno četvrta faza sanacije, radovi su na održavanju pristupnih vijadukata mosta. Koliko će sve skupa koštati, znat će se nakon završetka svih natječaja.
Ako je suditi prema studiji IGH, u Most slobode trebalo bi uložiti 45 milijuna kuna, a već je 27 potrošeno na prvu fazu, koja je dovršena u prosincu lani. Ono što ne ulazi u tu procjenu jest rasvjeta mosta, za koju Grad Zagreb planira izdvojiti gotovo 22 milijuna kuna, a radit će se prema projektu stručnjaka za rasvjetu Deana Skire, koji je osvijetlio i tzv. Hendrixov most.
Visoku svotu Skira je opravdao puno kompliciranijim radovima od onih na željezničkom mostu s obzirom na to da je projektirao i javnu rasvjetu prometnica, trotoara koji koriste pješaci i biciklisti te dekorativnu rasvjetu čelične konstrukcije mosta, s ukupno dva kilometra svjetiljki, uz detaljan bravarski dio projekta koji predviđa zaštitu od vandalizma. Radovi na osvjetljenju trebali bi početi već na proljeće, a zašto opet kozmetiku stavljaju na prvo mjesto, u Gradu opravdavaju time da postavljanje rasvjete može početi jer će se ostale faze radova izvoditi ispod samog mosta.
Onaj osjećaj kao kad gledaš snimke Černobila pa osjećaš kako je vrijeme stalo još u Sovjetskom savezu. Ovdje se osjeća kao da je vrijeme stalo još u Jugoslaviji koja je sve ovo izgradila, a danas se radi znanost oko promjene asfalta, dok temelje nitko ni ne dira.