Zidić ispred Zagrebačke katedrale, visok četrdeset centimetara, koji će pratiti obrise nekadašnjih zidina i Bakačeve kule, zajedno s kopijama naušnica ukopanima u zemlju, ispod ostakljene ploče, novi je veliki projekt inicijative "Zagreb, dok ga još ni bilo – prije 1094. godine".
Naušnice su pronađene u sklopu starohrvatskog groblja u temeljima tijekom rušenja Bakačeve kule, a grobovi nikad nisu ekshumirani.
Obilježili 12 lokacija dosad
– To je slučajni nalaz, nikad to područje nije ciljano arheološki istraženo – kazao je muzejski i znanstveni savjetnik u Arheološkom muzeju Zoran Gregl, koji zajedno s voditeljem izdavačke djelatnosti, marketinga i promidžbe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Nenadom Jandrićem te arhitektom Željkom Kovačićem, po čijem je projektu i nedavno restaurirana Župa sv. Blaža, stoji iza inicijative. Razgovarali su i sa Zagrebačkom nadbiskupijom ne bi li se ideja realizirala.
– Nemaju ništa protiv da se nalazi tako obilježe, ali sve je još u tijeku pregovora – kaže trojka. Najzahtjevniji je to projekt koji su dosad pokrenuli, a dosad su na taj način obilježili 12 lokaliteta u gradu i svi su neko arheološko nalazište. Nedavno je tako postavljena skulptura mamuta u predvorju kazališta Gavella, u čijim je temeljima početkom 20. st. nađena bedrena kost vunastog mamuta. No pokrenuli su i postavljanje podsusedskog kita, koji je u stručnu paleontološku literaturu uveden kao Mesocetus agrami ili zagrebački kit. Riječ je o šest metara dugačkoj replici kostura kita izrađenog od inoksa koji je tim područjem plivao prije 12-ak milijuna godina u Panonskom moru.
– Prije 150 godina tu se nalazio mali kamenolom koji su obilazili skupljači starina, pa su na tom mjestu pronašli više od tisuću okamenjenih riba, a među njima i ostatke jednog malog kita, koji se nasukao ispod današnjih ruševina srednjovjekovnog Susedgrada – kažu Jandrić, Gregl i Kovačić.
Spomenike arheološkim nalazima, kojih na području Zagreba samo iz doba Rima ima 127, počeli su postavljati 1990. godine, neposredno prije 900. rođendana Zagreba, a na taj je način, kažu, napravljena svojevrsna inverzija.
Antičko naselje u Stenjevcu
– Umjesto da posjetitelj odlazi u muzej da vidi određeni eksponat, vjerna kopija tog predmeta čeka ga u svakodnevnom životu, na ulici, u izlogu ili u kazalištu – kažu te dodaju da su originali pohranjeni u muzeju. Tijekom godina postavljeni su i nadgrobni spomenik u Kerestincu, mramorna glava Rimljanina u Petrinjskoj, ploča na mjestu crkve u Stenjevcu, gdje se nekad nalazilo čitavo antičko naselje, keramički vrč nađen u grobu na mjestu današnje pivnice Zlatni medo, brončani kipić boga Jupitera u Banjavčićevoj, ranokršćanska svjetiljka na Mirogojskoj cesti i nadgrobni spomenik Egnatuleja Florentina u središtu parka Ribnjak.
Bravo..... Arheologija bi trebala biti glavna grana nasega kulturnog budjeta