Od recepata i kušanja jela iz rimskoga doba preko razgledavanja fosila mamuta i učenja o hrvatskim alkemičarima ili svijetu atoma do upoznavanja s radom Marina Getaldića, maestra Borisa Papandopula i drugih velikana koji su pridonijeli našoj znanosti i umjetnosti.
I te kako je bilo živopisno na jučerašnjemu Danu otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), čiju su palaču na Zrinjevcu u prijepodnevnim satima ispunili učenici koji su sa svojim nastavnicima došli “podebljati” znanje iz škole.
Bolje ćemo upamtiti
– Već smo učili i o Bašćanskoj ploči i o škrinji svetoga Šimuna, ali danas nastavu imamo pored ta dva spomenika. Mislim da ćemo tako sve što trebamo znati o njima bolje upamtiti nego da samo sjedimo u školi – rekao je Tomislav Grgurević, učenik šestoga razreda OŠ Vrbani. Njemu je, kao i brojnim drugim đacima koji su sudjelovali na radionicama i predavanjima, posjet HAZU poslužio kao nešto zanimljivija učionica od one uobičajene. A upravo je to i cilj manifestacije.
– Kada je Josip Juraj Strossmayer osnivao Akademiju, rekao je da je sve potrebno za njezinu izgradnju od naroda dobio i da je po završetku radova narodu i vraća. Time se vodimo i mi na Danu otvorenih vrata jer želimo svim građanima približiti našu bogatu znanstvenu, kulturnu i umjetničku djelatnost – rekao je akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU.
Na osam lokacija
Akademija je obilježila svoj dan na čak osam lokacija u Zagrebu, a osim u metropoli, uživalo se u bogatom programu HAZU u još petnaest gradova. Da je blago Akademije još do kraja nepoznato, pokazuje i Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara.
– Voljeli bismo kada bi nas učenici više posjećivali jer imamo što ponuditi; od najstarijega europskoga oruđa do zanimljivih pronalazaka kostiju mamuta – rekla je paleontologinja dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić.
>> Izložba posvećena jugoslavenskoj arhitekturi hit u New Yorku
Zašto je psovka u prvoj riječi naslova?