Nagrade Grada Zagreba

Među laureatima škola u Travnom, kišobrani Cerovečki i autor Novog Zagreba

storyeditor/2022-04-26/02c_KBCSM-Ambulanta_za_lijecenje_boli.jpg
27.04.2022.
u 17:04

Odluku sutra donosi Skupština, a titula Zagrepčanke godine trebala bi pripasti Sanji Bezbradici Jelavić, odvjetnici obitelji male Madine

Osim hrvatskog, na hodnicima Osnovne škole Gustava Krkleca u Travnom može se često čuti i, primjerice, arapski, perzijski ili turski. Smještena je nekoliko stotina metara od prihvatilišta za tražitelje azila Porin, a dosad je u svoj sustav uključila oko 200 djece koja su utočište potražila u Hrvatskoj. Djelatnici pomažu i u izradi priručnika, brošura i smjernica o integraciji, a to su samo neki od razloga zašto je škola na popisu pojedinaca, ustanova, udruga i kolektiva koji su, usvoji li to sutra Skupština, ovogodišnji dobitnici Nagrade Grada Zagreba.

Stigla su 63 prijedloga

Kandidate za nagradu mogao je predložiti bilo tko, a Odboru za javna priznanja, stoji u obrazloženju popisa nagrađenih, pristiglo je 63 imena. Od njih odabrao je 15, a popis mora potvrditi Gradska skupština. A osim OŠ Gustav Krklec nagradu bi dobiti trebao niz pojedinaca i skupina ljudi koji su se u društvu istaknuli svojim doprinosom, pa se tako među njima nalazi i jedan od najpoznatijih i najstarijih tradicicijskih obrta u Zagrebu. Još od 1912. godine obitelj Cerovečki svojim rukama proizvodi kišobrane s prepoznatljivim šestinskim motivima, a kako su traženi ne samo u Hrvatskoj već i zemljama poput Japana, Španjolske i Grčke postali su i, stoji u obrazloženju odluke, jedinstven turistički zagrebački proizvod.

“Jedan su od rijetkih obrta u struci koji čuvaju prepoznatljiv dašak hrvatske tradicije”, piše u dokumentu, prema kojem se Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje i Ambulanti za liječenje boli Kliničkog bolničkog sestra Sestre milosrdnice. Unatoč COVID pandemiji, ova je vrijedna ekipa liječnika i medicinskih sestara redovno pružala skrb i pomoć bolesnicima s malignim bolestima, vojnim invalidima, a onima koje u ordinaciji nisu mogli primiti osobno pomogli su i putem redovnih telefonskih konzultacija. Udruga oboljelih i liječenih od raka Sve za nju također je zbog svog rada s malignim bolesnicima jedna od dobitnica ove nagrade, a tu je i udruga Zamisli koja primiče svijest građana o pristupačnosti svih sadržaja osobama s invaliditetom. Priznanje su dobili za projekt”Da bi kotač bolje LEGO” u sklopu kojeg su ispred Knjižnice Marija Jurić Zagorka na Krvavom mostu i drugim lokacijama od “legića” izgradili šarene rampe za invaliska kolica.

Među nagrađenima su i ljudi iz svijeta umjetnosti i lijepe riječi, poput akademske grafičarke i dizajnerice Sanje Iveković koja je spojila umjetnost i feminizam, te pjesnikinje i spisateljice Ivane Bodrožić, autorice romana “Sinovi, kćeri” i dobitnice nagrade Kiklop. Filmska producentica Ankica Jurić Tilić nagradu je dobila za svoj rad u svijetu audiovizualne umjetnosti.

30.09.2020., Duga Resa - Na ulicama Duga Rese pocelo je snimanja serije "Podrucje bez signala". Producentica Ankica Juric-Tilic. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL, ilustracija

“Samo tijekom 2021. potpisala je kao autorica i producentica višestruko nagrađivanu TV seriju Područje bez signala, kao koproducentica Zlatnim medvjedom nagrađen film Radua Judea te kao producentica debitantski film Sonje Tarokić Zbornica”, stoji u odluci. Za projekt koji se sastojao od izložbe i monografije “Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963: Urbanistička vizija i arhitektonski dosezi” koja se lani održala u Muzeju suvremene umjetnosti ovo priznanje dobili su i arhitekt Ivan Mlinar te povjesničar Hrvoje Klasić, a na svoje mjesto na popisu zasluženo je dobio i arhitekt Vinko Uhlik, “autor” Novog Zagreba i čovjek koji je osmislio i gradio Utrinu, Središće, Zapruđe i Siget. Samo je jedan STEM znanstvenik na popisu, a radi se o profesoru Ivanu Petroviću s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Robotika je njegov životni poziv, a priznanje je dobio za zasluge i rezultate u tom polju znanosti. Jedino sklonište za žene žrtve obiteljskog nasilja u Hrvarskoj čija je adresa tajna plod je rada Neve Tölle, koordinatorice Autonomne kuće Zagreb, a svoj rad u borbi protiv muškog nasilja nad ženama i djecom i ona bi trebala biti ovogodišnja dobitnica Nagrade Grada Zagreba. Jedna je “reprezentativka” među nagrađenima iz svijeta glazbe. Glazbenica i dirigentica Heda Gospodnetić desetljećima vodi zborove, glazbene ansamble a najveći doprinos kulturi dala je kao dirigent i osnivač uspješnih sekcija u Glazbenom klubu Lisinski, gdje radi od 1971. godine.

“U 2021., unatoč tome što zbog pandemije nije bilo proba u prvoj polovici godine, održala je čak 26 koncerata i sa svoja tri ansambla osvojila osam nagrada.“, stoji u odluci. 

Paraolimpijci s medaljama

Što se tiče sporta, među nagrađenima su paraolimpijci Ivan Katanušić, Anđela Mužinić Vincetić i Helena Dretar Karić koji su na Igrama u Tokiju osvojili srebro i broncu te hrvač Ivan Huklek koji vrhunske rezultate na natjecanjima niže već godinama.

Na dnevnom redu Skupštine je i dodjela nagrade Zagrepčanka godine. Lani je to bila ravnateljica Klinke za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić, a ove bi godine priznanje trebalo pripasti odvjetnici Sanji Bezbradici Jelavić, koja se istaknula zastupajući obitelj tragično preminule afganistanske djevojčice Madine Hussiny. To je bio samo dio njezina višegodišnjeg rada, stoji u zaključku, jer se angažirala i na zaštiti ženskih ljudskih prava te se borila protiv nasilja nad ženama i u obitelji. •

19.12.2017., Zagreb - Centar za mirovne studije povodom podnosenja kaznene prijave protiv nepoznatih pocinitelja MUPa zbog smrti djevojcice Madine na srpsko- hrvatskoj granici. Sanja Bezbradica Jelavic."nPhoto: Matija Habljak/PIXSELL
Foto: Matija Habljak/PIXSELL

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije