Nedostatak novca za investicijsko održavanje dovelo je do stanja kakvo je danas, odgovaraju iz Zagrebačkog velesajma o derutnoj situaciji na nekadašnjem simbolu grada čiji dio paviljona propada, kao i okoliš te koji posluje s gubitkom.
Instalacije stare 40 godina
– Radi održanja i izgrađivanja međunarodne konkurentnosti predložili smo svom vlasniku Zagrebačkom holdingu i Gradu Zagrebu gradnju Novog sajamskog grada – optimiziranog na manji, ali suvremeniji sajamski i kongresno-poslovni centar – otkrivaju iz ove podružnice Zagrebačkog holdinga. Konkretno su, objašnjavaju, predložili gradnju novog multifunkcionalnog paviljona, rekonstrukciju postojećih i umanjenje površine potrebne za sajmove.
Naime, Velesajam se prostire na 550 tisuća četvornih metara sa 150 tisuća kvadrata zatvorenog prostora. Prosječna je starost infrastrukture i instalacija 40 i više godina. Na Velesajmu koji ima svojstvo kulturnog dobra ne može se ništa graditi bez blagoslova niza institucija.
– Zagrebački velesajam dao je inicijativu i dobili smo potporu institucija – odgovor je iz Velesajma čija su tri paviljona u potpunosti izvan funkcije...
Prihodi oko 10 milijuna
U onima koji su u funkciji održavaju se sajmovi iako bez zarade. Godišnji prihod od sajmova, bez autoshowa, kako doznajemo, jest oko deset milijuna kuna, dok su sajamski rashodi tek nekoliko milijuna manje od toga.
tako je ponovno pretvaranje našega u njihovo