Popravak žičare, na kojoj se prošli tjedan pokvario zupčanik u reduktoru, a oko 200 skijaša ostalo visjeti u zraku, mogao bi trajati mjesec i pol dana. Trenutačno se čeka glavno izvješće katedre za elemente strojeva pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje te je u međuvremenu i službeno završila sezona na Sljemenu.
Čeka se izvješće s FSB-a
– Problem je što se reduktor nalazi u samom postrojenju, dakle, moramo rastaviti cijelo postrojenje da bismo došli do njega – objašnjava Drago Žiljak.
Dodaje voditelj skijališta da je u reduktoru bilo ulja odbacujući time, kako kaže, špekulacije da je to razlog zastoja žičare.
– Žičara se redovito održava, i to prema uputama proizvođača i svim tehničkim normama – kaže Drago Žiljak koji je ranije rekao kako je reduktor dio čija je kontrola obvezna svakih pet godina. Dio stručnjaka s tim se nije složio i tvrde da takve kontrole moraju biti dva puta godišnje, a jedan od njih objašnjava i kako sintetička ulja mogu emulzirati sa vodom što je smrt za reduktor.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pak kažu da se barem jednom tjedno treba provjeravati rad motora, a žičara održavati i kontrolirati “na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj, polugodišnjoj, godišnjoj i dvogodišnjoj osnovi”.
“Prilikom izvođenja godišnjeg stručnog tehničkog pregleda Trosjeda-Crveni spust, temeljem kojeg je izdana valjana dozvola za rad žičare Trosjed-Crveni spust, ustanovljeno je da navedena posjeduje upute za rad žičare i plan održavanja žičare”, poručuju iz Ministarstva.
Nadalje, Gradski ured za komunalno uređenje ove je godine dao 2,5 milijuna kuna Holdingovoj podružnici za upravljanje sportskim objektima, ali za održavanje cijelog skijališta. Od tog iznosa dio je predviđen i za održavanje žičare.
A koliko će se platiti popravak žičare, ni Drago Žiljak, voditelj skijališta, ni Ivo Erić, voditelj podružnice za upravljanje sportskim objektima, ne znaju.
– Na žalost, ovaj kvar se, uza sva tehnička održavanja, nije mogao predvidjeti – tvrdi Erić.
Teška sezona
No, kvar nije jedina nevolja na Sljemenu, čini se. I jugo je, kažu, uništilo stazu. – Izgubili smo od dva do tri milijuna kuna u prihodima zbog niza nesretnih okolnosti, no srećom nitko nije stradao – dodaje voditelj skijališta.
Nizbrdo je krenulo dva tjedna nakon Svjetskog kupa.
– Potrošili smo 50.000 kubika vode, što nas je koštalo 500.000 kuna, za novu stazu – završava Žiljak.
Ivo Erić pak smatra da bi gradska uprava treba odlučiti kako će financirati skijanje.
– Vani skijališta financiraju gradovi i turističke zajednice. Zagreb kao milijunski grad treba imati skijalište i trebalo bi izračunati koliko bi koštalo njegovo održavanje – smatra Ivo Erić.
