Nisu željeli zasjeniti djela koja su istaknuti hrvatski umjetnici ostavili za sobom. Pa su u Zagrebačkoj nadbiskupiji odlučili da u crkvu sv. Marka, jednu od najstarijih u gradu, ove godine neće postaviti jaslice. Umjesto toga, otvorit će crkvu tijekom blagdanskog vremena između Badnjaka i Sveta Tri kralja kako bi prije i poslije misa Zagrepčani mogli Isusovo rođenje vidjeti onako kako su ga zamislili Jozo Kljaković, Ljubo Babić i Ivan Meštrović. Ta su tri umjetnika uredila unutrašnjost crkve, koja će biti otvorena od 10 do podneva i od 17 do 19 sati.
“Hrvatski Božić”
Jozo Kljaković oslikao je unutrašnjost crkve biblijskim i hrvatskim povijesnim temama, a među freskama je i ona nastala između 1936. i 1937. godine, na kojoj Isus leži položen na slamici dok mu se klanjaju kraljevi.
– Tamo je i kip Ivana Meštovićeva “Bogorodica”, koja Isusa drži u krilu, a i ulje na platnu Ljube Babića, veličine 4x4 metra, naziva “Hrvatski Božić” iz 1926., na kojem se Isusu došao pokloniti i puk odjeven u nošnju prigorskog kraja, dok je u pozadini veduta Zagreba – kaže mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Uz toliko različitih prikaza dolaska kralja, kaže mons. Pintarić, nema razloga da se za blagdane postavljaju jaslice, već će u kapelu sv. Fabijana i Sebastijana na pod staviti slamu. Pripremili su iznenađenje i za prolaznike. U crkvu su postavili reflektore kako bi svjetlost prolazila kroz vitraj koji je izrađen za obnove koju je vodio Herman Bollé prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta, a na kojem je također izvedeno rođenje Isusa.
– Svjetlosnom zrakom vitraj će se reflektirati na Markovu trgu – kaže mons. Pintarić.
Renovirana nekoliko puta
Crkva svetog Marka, koja potječe iz srednjeg vijeka, obnovljena je u 19. stoljeću, a otada je još nekoliko puta renovirana. Današnji, neogotički izgled dobila je tijekom Schmidt-Bolléova obnove. Obnovu je započeo Friedrich Schmidt 1876., a nastavio Herman Bollé.
