Koji je materijal najrecikliraniji na svijetu, zbog čega nastaju ozonske rupe, kako se naziva međunarodni ekološki program zaštite okoliša, koji su obnovljivi izvori energije, koja su načela gospodarenja otpadom, kako se zovu riječni nanosi materijala koje je nanijela rijeka Sava, koliko vrsta otpada se može odložiti u reciklažna dvorišta u Zagrebu, tko je izumio plastiku, kako se zove pojava u prirodi nastala povećanom koncentracijom klora i broma u stratosferi, koliko se litara vode utroši za proizvodnju tone sirovog aluminija, koja vrsta otpada čini najveći udio u miješanom komunalnom otpadu...
Kroz dvadeset koraka do cilja
To su neka od pitanja koja igrači moraju odgovoriti, odnosno izabrati između tri ponuđena odgovora, ako žele prijeći na drugu razinu web-igre, gdje će potom vježbati reflekse bacajući određenu vrstu otpada u odgovarajući spremnik. Što se dulje igra, otpad će brže padati s vrha ekrana poput Tetrisa, a da ste prešli na viši nivo, znat ćete po kamionu Čistoće koji će se provozati monitorom. Poanta je prikupiti što veći broj bodova dajući što više točnih odgovora te “spremajući” otpad u pravu kantu, a sve je to dio igrice Ekoforija, koju su djelatnici Čistoće “lansirali” kako bi Zagrepčane educirali o gospodarenju otpadom i zaštiti okoliša.
– Nositelj edukativnih aktivnosti je Grad Zagreb, a ciljna skupina za koju je igra osmišljena su djeca od šest do 15 godina. Oni će tako biti prenosioci poruka svojim roditeljima, s kojima mogu aktivno odvajati otpad i kod kuće – kaže Mirella Strenja, rukovoditeljica službe za odnose s javnošću, marketing i kvalitetu usluga Čistoće. Osim ove računalne verzije, osmišljena je još jedna, namijenjena da ju igra društvo za stolom, do četvero ljudi. Ekodrom će tako podijeliti po svim zagrebačkim osnovnim školama, a igra se s pomoću karata i kockica te je pobjednik onaj tko prvi dođe do cilja, odnosno prođe dvadeset koraka na igraćoj ploči.
– Ploča predstavlja livadu koja, kad se prekrije kartama na kojima su nacrtane razne vrste otpada, postaje deponij. Potrebno je deponij očistiti izvlačenjem karata i pomicanjem do cilja, a da bi se to postiglo, treba i strateški razmišljati, u duhu suradnje i komunikacije – govori Trpimir Majcan, direktor sektora za razvoj, gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša ove podružnice Zagrebačkog holdinga. Ova je igra, pak, osmišljena jer većina škola nema mogućnost da svi učenici istovremeno igraju web-verziju, a namijenjena je igranju u školskim knjižnicama te na razrednoj nastavi.
– Dobili smo i odobrenje od Agencije za odgoj i obrazovanje, a primjerci igre trebali bi biti u školama do kraja siječnja. U planu je do kraja godine osmisliti i kazališnu predstavu, koja će biti besplatna, a igrat će po školama i kazalištima – ističe Majcan, dok M. Strenja dodaje da je poanta igri pokazati da nije teško razvrstavati otpad te da odvajanje može biti i zabavno. Roditelji će biti, kažu u Čistoći, dodatno potaknuti na razdvajanje otpada na kućnom pragu i kroz javnu uslugu prikupljanja biorazgradivog otpada.
– Oni mogu s djecom biti aktivni već sad, odvajati otpad mogu u fiksnim i mobilnim reciklažnim dvorištima, spremnicima na javnim površinama za odvojeno skupljanje otpada diljem grada ili ga odložiti u pojedine vrste spremnika koji su već podijeljeni. Svi zajedno trebamo doprinijeti ciljevima u gospodarenju otpadom– kaže Mirella Strenja.
Neki kompostiraju “naveliko”
Kako bi omogućili da roditelji s djecom mogu odvajati svoj otpad na kućnom pragu, Čistoća je već podijelila dio spremnika za papir i biootpad po kućanstvima u cijelom gradu, a dio ih tek treba stići. Građani bi trebali još dobiti i vreće te spremnike za plastiku i metal kako bi i tu sirovinu mogli odložiti u svojim domovima. U nekim gradskim četvrtima podijeljene su sve predviđene kante za papir, poput Donje Dubrave, Trnja i Trešnjevke-jug, a dio stanovništva već “naveliko” kompostira. Kako bi stanovništvo osvijestili da najveći dio u miješanom otpadu čine kuhinjski otpaci, prije dvije godine gradonačelnik Milan Bandić predstavio je projekt kućnog kompostiranja, a građani su se mogli prijaviti kako bi im se dodijelio komposter
Dobra inicijativa koja rjesava posljedicu ali ne i problem. Veca bi bila korist da natejeramo prehrabenu, farmaceutsku i kemijsku industrijui trgovacke lance kao najvece zagadjivace da rjesavaju svoje smece. Treba im to vratiti u njihovo dvoriste pa nek segregiraju. Nekad se voda, mlijeko, pivo punila u povratnu staklenu ambalazu, danas u PET.