Oni najsiromašniji, osim što neće moći osjetiti miris blagdanskih kolača i purice, ostat će zakinuti i za ono čemu se svi nadaju, simboličan paket Hrvatskoga crvenog križa. Umjesto 35 tisuća paketa za socijalno ugrožene, koliko ih je podijeljeno prošle godine, ove godine pakete će dobiti samo 11 tisuća najugroženijih u cijeloj Hrvatskoj. Kako odabrati najsiromašnije među siromašnima pita se i Josip Jelić, predsjednik Hrvatskoga crvenog križa.
– Pogrešno je što smo se i mi našli na listi „kresanja“ u proračunu. Apsolutno smatram da netko nije razmišljao o tome kada je matematički to smanjio. Što je situacija teža, novca treba biti više i potrebniji jer se njime pomaže ljudima kojima je ugrožena egzistencija - ističe Jelić.
Smanjena sredstva od lutrije
Za pakete se novac dobiva iz prihoda od lutrije i igara na sreću, a ove godine novca gotovo i nema.
– Blagdanske i socijalne pakete dijelimo na temelju ugovora s Ministarstvom zdravstva koje svaku godinu dobiva dio novaca iz prihoda od lutrije i igara za sreću, a 6,8 posto tih prihoda ide za socijalnu pomoć te je svaka kuna od toga dobro iskorištena. Ove se godine iznos tog novca smanjio. Trenutačno imamo 92 tisuće i 100 ljudi koji su na trajnoj socijalnoj pomoći - rekao je Jelić. Godišnje je, barem do sada, dobivano tri i pol milijuna kuna, od čega su se slagali paketi, svaki u vrijednosti od 91 kune.
– Od tih 92 tisuće na terenu identificirali bismo najsiromašnije među siromašnima i tako bismo podijelili 35 tisuća paketa. Nije to velika vrijednost, ali da vidite kako toplo reagiraju ljudi kada dobivaju paket. Važno je da netko misli na te ljude kojima je egzistencija ugrožena, a taj im paket pruža i ljubav. Ove smo godine dobili svega milijun i 100 tisuća kuna, zbog čega moramo trostruko reducirati ljude s popisa. Od 92 tisuće registriranih, samo će njih 11.000 dobiti paket - objasnio je Jelić.
Pakete traže i bogati
No, problem je što zapravo oni koji žive na samom rubu egzistencije i ne traže pomoć nego se sami u svojoj muci snalaze.
– Događa se da nam oni s kućama katnicama agresivno dolaze po paket, a oni siročići koji su u beznađu i ne traže pomoć. Impresivna je brojka takvih, pa je velik posao zapravo ih pronaći - napominje Jelić. Da nije logično da se u sve većoj neimaštini reže novac, istaknuo je Jelić, pa je žalosno da nema apsolutne solidarnosti u tom dijelu pomoći.
–Trebalo bi ozbiljno razgovarati i provjeriti poštuje li se 1. članak Hrvatskoga crvenog križa, da je on organizacija od posebnog interesa države. Međunarodna nam je zajednica ukinula bilo kakav vid ekonomske pomoći jer tako radi čim rat prestane, pa imamo problem održavanja ispostava Crvenog križa diljem Hrvatske. Njih je 130, a po zakonu bi oni trebali dobivati između pola i 1,8 posto proračuna lokalne samouprave, ali se to pravilo skoro nigdje, osim časnih izuzetaka, nije realiziralo. Ljudi koji rade na terenu s potrebitima, zapravo bude nadu da je na ovom svijetu ipak ostalo nešto čovječnosti, da nije sve hladni profit - ističe Jelić. Veliku bi ulogu u svemu, pak, odigralo pučanstvo, koje bi svakako trebalo biti humanije. Jelić je sa skupa ravnatelja HCK u Tuheljskim Toplicama, koji se održao nakon deset godina, poručio i da mediji trebaju promijeniti sliku društva, pokazujući i pozitivne primjere pomaganja ljudima, npr. upozoriti na 160 tisuća dobrovoljnih darivatelja krvi što je 20 tisuća više nego prošle godine.
Koja radost i Bozicno veselje da u drzavi gdje jesam, djeca ne znaju za ovakav CIRKUS veselja !!