Novi gradski sportski centar, bazen i vrtić... sve to moglo bi opet početi raditi na zemljištu Tvornice olovaka Zagreb. I biti otvoreno za sve građane. U GUP-u je već ucrtan i izdane su dozvole za izgradnju vrtića na TOZ-ovu zemljištu. Naime, sve nabrojeno već je postojalo prije 20-ak godina u sklopu tvornice, i to dok je bila na vrhuncu proizvodnje, a radnicima se svake godine isplaćivala trinaesta, pa i četrnaesta plaća...
Rezanje zaposlenika
Na niske grane tvornica je pala nakon rata, kada je broj zaposlenika s tisuću smanjen na 300, a u zadnjoj redukciji ta je brojka pala na 120, kaže direktor Tihomir Lalić. Plaće su danas niže gotovo pet puta nego u zlatna vremena. No entuzijazam i dalje vlada među radnicima. Jedan od najstarijih je Ivica Šotonji zvan Cigo.
– Najdulje sam ovdje i najmanje sam plaćen. Radim od ‘73. i dijete sam TOZ-a. Otac i majka su mi ovdje radili, sestra, supruga i sin... Svi su odavde otišli u mirovinu, osim sina, koji je našao drugo zaposlenje – priča Cigo. Šimun Ivanković najstariji je, pak, po godinama.
– U svoje 63 godine najviše sam vremena proveo u tvornici. Ne može se usporediti s onim kako je izgledalo prije, niti se nadamo da će se to vrijeme ponoviti, želja mi je samo da ima posla – kaže Ivanković, koji radi kao šef skladišta robe.
Ipak, najveći prihodi TOZ-a dolaze iz najma praznih prostora.
Azijski turisti najbolji
– Tvornica se prostire na 24.000 kvadrata, a iznajmljujemo trećinu, pa tako, primjerice, imamo i televizijski studio – kaže Nenad Marković. Uložili su i u prvi dućan u centru grada, u kojem prodaju svoj asortiman, a iznenadili su se kad su nakon otvaranja otkrili da su im najbolji kupci azijski turisti. Veliku potporu dobivaju i od Grada, pa se tako za nekoliko mjeseci na glavnom trgu otvara muzej penkale, a u GUP je ucrtana i prometnica koja bi se protezala uz Aleju Bologne, od Malešnice do Plive te čijom bi gradnjom TOZ opet postao aktualan i na vidiku.
