“Sigurno će mi trebati.”
Rečenica je to, kaže poduzetnik Igor Puhar, koja objašnjava zašto su nebrojene garaže i ostave pune alata svih mogućih vrsta. Od električnih odvijača, bušilica, lemilica pa do cirkulara za drvo i keramiku, sve su to uređaji koje su njihovi vlasnici kupili, iskoristili jednom ili najviše dva puta te zatim ostavili da godinama skupljaju prašinu. A budući da takvo gomilanje nema smisla, objašnjava, došao je na ideju da u svojoj tvrtki Skatt pokrene i biznis iznajmljivanja alata.
Tjedan dana alat davali besplatno
Radi po principu “zašarafi pa vrati”, a za iznos od u prosjeku 60 kuna dnevno kod njega se mogu pronaći alati potrebni za sitne popravke po kući ili stanu, sastavljanje namještaja, ali i renoviranje dnevnog boravka ili kupaonice. U ponudi su uglavnom električni uređaji poput agregata za struju, specijalizirani usisavači, preklopne pile i cirkulari, no mogu se pronaći i ručni alati poput rezača za laminat. Dostavlja ih, što se obično plaća 30 kuna, uglavnom istoga dana kada su i naručeni, a to se, pak, obavlja elektronički.
– Uz obvezno ostavljanje pologa, dakako, od 350 do 600 kuna, što je naše osiguranje od krađe i kvara. Zvuči mnogo, no mnogo je manje nego u većim trgovačkim lancima, gdje je svota oko 1000 kuna – ističe Puhar.
Alati su dostupni pojedinačno ili u paketima, ovisno o tome o kakvim je radovima riječ, pa se tako, primjerice, može odabrati “Screw it kit”, koji sadrži kutni odvijač, bušilicu, lampu i četiri baterije, ili “Woody cut”, u kojemu su kutni cirkular, lampa, tri snažne baterije i tri ručne pile.
– Usto, ako im je to potrebno, s unajmljenim alatom mogu kupiti dodatne potrošne materijale poput brus papira, pa ne moraju dodatno odlaziti u trgovinu, što se pokazalo kao velika prednost u vrijeme koronakrize – objašnjava naš sugovornik.
Može se birati između hobi alata za 40, onih profesionalnih za 60 i specijaliziranih za 80 kuna na dan, a oni koji ga posuđuju na nekoliko dana dobivaju popuste na ukupan iznos. Ako uzmu za vikend, plaćaju dva umjesto tri dana, a ako ih koriste tjedan dana, plaćaju samo pet dana.
Puharova tvrtka svoje proizvode i prodaje, a oni koji razmišljaju o kupnji nekog alata mogu ga prvo odnijeti kući na probni rad i zatim dobiti po cijeni umanjenoj za iznos dnevnog najma.
– Ima mnogo ljudi koji nešto moraju popraviti, a ne znaju što im točno za to treba, pa na našoj internetskoj stranici i za takve slučajeve postoji rješenje. Korisnik klikom odabere radove koje ima u planu, a mi mu ponudimo alat koji bi mu za njih mogao trebati. Usto možemo iznajmiti i popratne potrebne artikle, poput ljestvi – objašnjava Puhar, kojemu je biznis u posljednje vrijeme naglo narastao zbog velike potražnje ljudi koji sami saniraju štetu od potresa, a sada telefoni zvone i užario se web zbog svih onih koji žele sami sanirati štetu nakon čak dvije zagrebačke poplave u nekoliko dana.
– Nakon potresa imali smo najviše narudžbi pa smo prvih tjedan dana, da pomognemo ljudima, alat posuđivali besplatno. Akcija, naravno, više ne traje, ali i dalje imamo povećanu potražnju – kaže 30-godišnji Opatijac sa zagrebačkom adresom.
Kaže kako je ljubav prema alatima stekao u danima studiranja na Strojarskom fakultetu i zaljubio se u tehničke predmete. Danas radi najviše u IT-sektoru, ali i dalje uživa šarafiti i bušiti uz vlastitu impresivnu selekciju alata.
“Uberizacija” tržišta alata
Tvrtku nazvanu “Radiona Skatt” otvorio je prije dvije godine, i to uz pomoć poticaja za samozapošljavanje koji je dobio od Plavog ureda, poduzetničkog centra koji djeluje u sklopu Razvojne agencije Zagreb. Temeljni mu je biznis bio stvaranje “makerspacea”, zajedničkog radnog prostora opremljenog vrhunskim alatima u koji bi svatko mogao doći i koristiti ga po potrebi, poput, primjerice, vježbanja u teretani. No iznajmljivanje alata pokazalo se isplativijim, a stalno smišlja i nova rješenja. Jedno je i projekt njihove “uberizacije”, na čemu trenutačno radi, a ideja je, objašnjava, da svatko tko želi preko njegove tvrtke iznajmljuje svoj alat, uz proviziju posredniku, dakako.
– Plan je također povezati se s tvrtkama koje prodaju alate i u njihovim poslovnicama iznajmljivati naše. Alat iz naše ponude tako bi lakše i brže dolazio do mušterije, a tvrtka bi za svoj dio posla dobila 50 posto zarade – kaže Puhar.
U Evropi to funkcionira, pa nema razloga zašto ne bi i u HR. Jedini problem je nasljeđe jer su ljudi posuđivali alate i djelove po babi i stricu iz tvornica u društvenom, danas državnom vlasništvu bez naknade.