Desetljećima su trpjeli, a kad im je prekipjelo, morala je reagirati i interventna policija. Obitelj Maršanić, koja je početkom listopada prošle godine ogradila okretište u Prečkom i postavila znakove zabrane pristupa jer je okretište sagrađeno na njihovoj zemlji, više nije vlasnik spornog zemljišta. Vlasništvo je prije dva mjeseca preuzeo njihov dotadašnji opunomoćenik Goran Husić, a nakon što se prije tjedan dana novi vlasnik sastao s direktoricom ZET–a Ljubom Romčević Žgelom i ostalima iz gradske uprave, prisjelo je i njima.
Bitka traje punih godinu dana
Došao je Husić s ponudom koju očito nisu mogli prihvatiti jer su nakon sastanka ponovno od Visokog procjeniteljskog povjerenstva zatražili novu procjenu vrijednosti 1425 četvornih metara zemljišta. Iznenadili su se i promjenom vlasništva i poriču pravnu valjanost ugovora koji su Maršanići sklopili s Husićem, a koji je zaključen lani u prosincu za 280 eura po četvornom metru, jer nema dokaza da je iznos plaćen. Husićeva ponuda, koju su morali odbiti, podrazumijevala je 426 eura po kvadratu, a s obzirom na to da su Maršanići, pa slijedom toga i Husić vlasnici od veljače prošle godine, kada su dobili pravomoćno sudsko rješenje i otkad traje bitka s Gradom, Husić traži i 106.000 kuna, odnosno 75 kuna po kvadratu za svaki mjesec bespravnog korištenja.
– Iznos od 426 eura/m2 šest puta je veći od iznosa koji je isplaćen drugim osobama u istim pravnim situacijama (67 eura/ m2), a pet puta veći je od utvrđene tržišne procjene nekretnine (79 eura/m2) – govori Damir Lasić, pročelnik Ureda za upravljanje imovinom. No traženi iznos nije sporan samom Husiću, koji kaže da cijene nekretnina rastu.
– Nemam problem ni s tim što su tražili ponovnu procjenu. Dosad nisu “igrali” pošteno – kaže Goran Husić, dodajući da su mu Maršanići odlučili prodati zemlju jer “više nisu mogli vjerovati što gradska uprava radi”. Sve je počelo nacionalizacijom zemljišta u Jugoslaviji za cestu koja nikad nije sagrađena. Obitelj je tad dobila kompenzaciju, današnje vrijednosti oko 60.000 kuna, koju su poslije i vratili. Cesta nije sagrađena, ali je prije dvadesetak godina Grad sagradio okretište tramvaja, i to nakon što su Maršanići već zatražili povrat oduzete imovine. Gotovo identična priča odvija se i u Gračanima, gdje je starosjediocima zemljište oduzeto 1947. da bi se sagradila pruga dužine 2700 metara, a mnogi koji se “15–icom” voze do tunela koji vodi na Sljeme vjerojatno ne znaju da putuju kroz privatno zemljište.
– Od okretišta Mihaljevac do kraja pruge zemljište ima 82 vlasnika, a mnogima nije niti isplaćena odšteta, neki su dobili samo naknadu za orahe, koji su ondje bili posađeni – govori Marijan Kos, predsjednik Mjesnog odbora Gračani i jedan od vlasnika. Prije dvije godine, kad se rekonstruirala tramvajska pruga, u Grad su poslali zahtjev za regulacijom vlasništva, a onda im je Općinski građanski sud počeo slati prijedloge Zagrebačkog holdinga da se upišu na njihovo zemljište. Stanovnici su se potom odlučili žaliti, pa je sud prošli tjedan poslao i rješenja po kojima se Holdingu odbija pravo upisa, a nemaju pravo ni na žalbu.
Angažirat će i odvjetnika
– Moja obitelj posjeduje 220 hvati, a nikad nam se iz Grada nisu obratili – govori Dubravka Štrković, jedna od vlasnica. Spremni su, kažu, na nagodbu, bilo da im se isplati vrijednost po tržišnoj cijeni ili da se ponudi zamjena.
– Angažirat ćemo i zajedničkog odvjetnika – kaže Kos. Iz Grada, pak, kažu da su Prečko i Gračani dva pravno različita slučaja jer je okretište u Prečkom izgrađeno nakon donošenja Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a budući da se na dan donošenja zakona radilo o neizgrađenom zemljištu, doneseno je rješenje kojim je ono vraćeno u vlasništvo bivšim vlasnicima.
– Okretište tramvaja u Gračanima izgrađeno je 1950., dakle na dan donošenja Zakona o naknadi 1996. godine radilo se o izgrađenom zemljištu koje se, sukladno odredbama zakona, prijašnjim vlasnicima ne vraća u vlasništvo, već im pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske. Grad Zagreb uvijek je spreman nagodbeno rješavati sporove, ali uvijek i isključivo u skladu s pozitivnim propisima – zaključuje Marina Zagorec, pročelnica Ureda za imovinsko–pravne poslove.
Video: Bandić o naplati parkiranja u cijelom gradu
Neka plate što od njih vlasnik traži. Bandić WC četku plača 300 KN pa može i zemlju platiti po tržišnoj cijeni! Vlasniku svaka čast na tvrdoči. NEDAJ SE !!!!!!!!!