Egipatski vladari po rođenju bi dobivali imena, a za života su sami sebi nadijevali druga. Nimalo skroman nije bio faraon Neterihet koji si je dao ime Đoser, što u prijevodu znači "svetac". On je i graditelj prve piramide kakvu danas poznajemo, a u njezinu podnožju pronađeno je oko pola milijuna životinjskih mumija. Lekcija je to koju je pozorno pratilo tridesetak ljudi, a u "školske" su se klupe vratili i umirovljenici željni stjecanja novih znanja, redom zaljubljenici u povijest i mitologiju koji utorkom i srijedom pohađaju Zagrebačku egiptološku školu u Arheološkom muzeju. Riječ je o tečaju koji je jedinstven u Europi jer polaznici uče i staroegipatski jezik i pismo.
Premda je za mnoge baš pismo najzahtjevniji dio edukacije, Vesni ide kao od šale, kazuje nam. – Već sam ranije znala pisati, samouka sam. No, ovamo sam došla kako bih tu vještinu usavršila – dodaje pa ističe i kako ju je Egipat oduvijek fascinirao. U svojim brojnim putovanjima po svijetu, govori, posjećivala bi muzeje i uvijek se najviše zadržavala u zbirkama posvećenim ovoj civilizaciji. – Za vrijeme pandemije koronavirusa sam dobila na poklon knjigu čiji su autori ujedno i voditelji ovog tečaja. Pa čim sam vidjela da organiziraju školu, morala sam se upisati – kaže Vesna, koja je po struci matematičarka. Nada se da će tijekom dvomjesečne edukacije, koja je započela sredinom ožujka, uspjeti bolje sistematizirati znanje koje je godinama skupljala.
Tečaj se u Arheološkom muzeju održavao i prije, prvi put prije čak 11 godina, a 2018. organiziran je posljednji prije ovog novog ciklusa. Tada je među polaznicima bila i Gordana Jelenčić. – U to sam vrijeme još radila pa se nisam mogla najbolje posvetiti učenju. Sada, kada sam u mirovini, odlučila sam obnoviti svoje znanje i kvalitetno utrošiti slobodno vrijeme – govori. Najviše je zanimaju mitologija i povijest, a hijeroglifi joj zadaju muku. – Kao studentica sam čak planirala studirati povijest pa sad ispunjavam neostvarene želje – ističe.
Na edukaciji su, nakon umirovljenika, najviše zastupljeni studenti, a predavač, egiptolog Igor Uranić kaže kako onima koji proučavaju humanističke znanosti poput povijesti ili arhitekture tečaj može poslužiti kao odlična repeticija uoči kolokvija ili ispita. Što se tiče profila polaznika, muškarci su uvijek bili u manjini, nastavlja Uranić u društvu mladog egiptologa Porina Šćukaneca Rezničeka, s kojim u sklopu nastave drži kolegij Povijest i mitologija faraonskog Egipta. A za učenje jezika i pisma zadužena je profesorica Kristina Šekrst. – Epidemija, potres pa uslijed toga i oštećenje zgrade na Zrinjevcu, sve je to uzrokovalo da jedno vrijeme pauziramo tečaj – objašnjava Uranić pa domeće kako je polaznika dvostruko manje nego ranijih godina. Sistematizacija ovako kompleksnog gradiva pak nije nimalo lak zadatak za predavače, a pogotovo svesti cijelu jednu epohu egipatskog kraljevstva u lekciju od sati vremena – ističe i Šćukanec Rezniček.
Mitologija i piramide najveći su hit na tečaju, slaže se predavački dvojac, a na nastavi se mitovi nerijetko i razbijaju. – Nađe se među polaznicima i pokoji teoretičar zavjere. Neki vjeruju kako su piramide izgradili izvanzemaljci, a onda traže potvrdu svojih ideja. Postavljaju trik pitanja i pokušavaju demantirati sve ono što tvrdi moderna znanosti – govori Šćukanec Rezniček, ali napominje kako je takvih primjera sve manje. No, i dalje su za takva, a i sva ostala pitanja, predavači na raspolaganju. Nakon dva mjeseca edukacije polaznici koji odluče izići na ispit i uspješno ga polože dobit će certifikat o završenom tečaju. A kada će biti ponovna prilika za učenja o Egiptu, u Arheološkom muzeju još ne znaju. – Nikad nije bila zamisao da se škola održava svake godine, no nadamo se da nećemo imati ovako duge pauze – zaključuje Uranić.
