Mirka Jozić još je jedna od žena na čelnoj funkciji u Gradu Zagrebu. Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo diplomirana je ekonomistica i bivša zaposlenica Holdinga, a otkrila nam je čime se bavi njezin ured, u što će Grad ulagati u 2015. i zašto se nije javila na natječaj za predsjednicu uprave Holdinga.
Prilika za stručnjake
Smatrate li da je javni natječaj za izbor uprave Zagrebačkog holdinga dobar?
To je svakako iskorak i prilika da se nađu stručnjaci kojima će Zagrebački holding prije svega biti izazov. Holding je kompleksan i zahtjevan sustav koji je prirodno spojen s gradskom upravom. Tamo ima dosta prostora za poboljšanje, uštede, višu razinu efikasnosti.
Govorilo se da ćete se i vi javiti na natječaj. Zašto niste?
Nisam, o tome se malo špekuliralo. Govorili su mi neki od kolega da se prijavim budući da mi je cijeli sustav jako dobro poznat, znam kako je došlo do problema, znam i kako se mogu riješiti. S obzirom na to da sam na čelu ureda koji između ostalih poslova prati i rad trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba, pa tako i rad Holdinga, mogu pomoći u boljoj uspostavi odnosa Grad - Holding.
Zbog čega se odustalo od restrukturiranja Holdinga i izdvajanja podružnica?
Od restrukturiranja Holdinga se nije odustalo, ali istina je da je zaustavljeno restrukturiranje podjelom Holdinga osnivanjem novih društava. Plan podjele kojim su se trebale izdvojiti pojedine podružnice u zasebna trgovačka društva bio bi dobar korak. No, uvjet za realizaciju podjele Holdinga osnivanjem novih trgovačkih društava bilo je dobivanje suglasnosti od Deutsche Bank s obzirom na to da je ona aranžer obveznica koje su izdane 2007. godine u iznosu od 300 milijuna eura. U prospektu za izdavanje obveznica postoji klauzula koja ograničava otuđenje većeg dijela imovine iz sustava Holdinga bez suglasnosti aranžera, što bi se podjelom faktički i dogodilo. Dakle, bilo je planirano da se neke podružnice izdvoje u trgovačka društva i da se njihovi osnivački udjeli ne vraćaju u vlasništvo Holdinga, nego da ostanu u vlasništvu Grada (to se odnosi na ZET i Velesajam). Provođenje plana podjele bez suglasnosti aranžera obveznica stvorilo bi rizik prijevremenog dospijeća cjelokupne glavnice obveznica od 300 milijuna eura koje bi Deutsche Bank mogla proglasiti. To se jednostavno nije smjelo dopustiti.
Ima li u Holdingu viška zaposlenih?
Iako mnogi kažu da ima, ja se s time ne slažem. Upravljanje ljudskim potencijalima u Holdingu je jako važan segment, ali prilično zanemaren. A ljudi su sve, oni i stvaraju i razaraju, to nam je svima jasno. Priču o višku zaposlenih trebalo bi okrenuti u priču o sposobnostima i kompetenciji zaposlenih kao i o broju izvršitelja na pojedinim radnim mjestima. Negdje je višak, a negdje manjak. U nacrtu planova za 2015. vidljiva je npr. potreba za novim vozačima u ZET-u, za dodatnim radnicima koji će raditi na prikupljanju otpada u Čistoći... S druge strane, uvjerena sam da imamo viškove u administraciji.
Na čemu radi Ured za gospodarstvo? Koji su kapitalni projekti u 2015. godini?
Ured je usredotočen na razvoj poduzetništva, smanjenje nezaposlenosti i pokretanje investicija. Za sada smo se ozbiljno prihvatili projekta vezanog uz izgradnju termalnog kupališta u Blatu. U fazi smo natječaja za izbor grupe konzultanata koji će raditi na studiji izvedivosti, a koja će nam biti pokazatelj za strukturiranje natječaja za izbor privatnog partnera. Paralelno rješavamo ugovorne odnose s Inom i problematiku vezanu uz geotermalne bušotine, što nam je osnova za ishođenje koncesije za eksploataciju geotermalne vode na koju računamo. Ako tijekom 2015. završimo spomenutu studiju i dobijemo koncesiju, bit će to razlog za slavlje. Projekt se procjenjuje na 40 milijuna eura. Nije stao ni projekt Badel. Traži se način na koji bi se on financirao i realizirao.
Kad smo kod projekata, jesu li građani preplatili jedan od najvećih, pročistač voda?
Gradnja pročistača i pripadajućih vodnih građevina koštala je privatnog partnera oko 304 milijuna eura. Građani nisu preplatili uređaj, otplata će trajati do 2028. godine do kada traje ugovor o koncesiji. Koje planove Grad ima za poduzetnike i obrtnike i jesu li dosadašnje mjere urodile plodom?
Poduzetnici i obrtnici su nam jedan od prioriteta. Imamo velike planove, uglavnom su definirani našim programom za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Kreirali smo i u prošloj godini proveli nekoliko mjera. To se provodilo i prijašnjih godina. Na primjer, mjerom samozapošljavanja, na što smo potrošili 9,9 milijuna kuna, osnovano je 396 tvrtki. No još nije završila godina da bismo mogli znati koliko ih je opstalo i koliko će u konačnici biti novozaposlenih. Što se tiče obrtnika, broj obrta pada, a da nema potpora Grada pad bi bio još veći. Zagreb sada ima oko 12.600 obrta, a 2013. imao ih je 13.172. Također, u proračunu Grada za ovu godinu planirano je 41 milijun kuna za razne potpore, od potpora obrtnicima, poduzetnicima, poticat ćemo samozapošljavanje i socijalno poduzetništvo. Pružat će se i potpore putem Razvojne agencije u obliku savjetovanja i edukacija. Kreirali smo i mjeru za povećanje izvoza i pomoć u osvajanju tržišta izvan granica Hrvatske.
Žene vode Zagreb. Biste li se i vi učlanili u političku stranku?
Nisam nikad bila članica stranke i nisam nikada razmišljala o tome.
Holding poglavarstvobi postenje ha ha ha dajte najte