Ribe u kanalima Venecije, puma u središtu Santiago de Chilea, kojoti na ulicama San Francisca, divlje patke, a i divlje svinje na ulicama Pariza, Barcelone i Haife, zečevi u Milanu, kapibare u Buenos Airesu, paunovi u Madridu, mungosi u Jeruzalemu…, sve su učestalija slika proizašla iz pustoši koju na ulicama diljem svijeta „sije“ koronavirus. S obzirom na zamrle aktivnosti ljudi na otvorenom, manje kretanja, utihnutu buku automobila, divlje životinje koje je čovjek donedavno istjerao iz njihovih prirodnih staništa na rubne dijelove gradova u potrazi za hranom ovih se dana sve slobodnije primiču urbanim središtima pa nije čudno što i
hrvatski građani ovih dana sve češće javljaju o iznenadnim i neočekivanim susretima.
Djelatnici skloništa za životinje u Dumovcu u sastavu zagrebačkog Zoološkog vrta jučer su u Voltinu naselju spašavali
ranjenog srndaća. Damir Skok, direktor ZOO-a, kaže kako je srndać u jako lošem stanju i vjerojatno će na operaciju skočnog zgloba. Najvjerojatnije je ozlijeđen zbog udarca automobila. No svi gradovi koji su okruženi prirodom poput Zagreba i u nekim uobičajenijim situacijama, pogotovo u proljetnim mjesecima, povremeno imaju bliske susrete s divljači koja se, kad je u prilici, korak po korak približava u potrazi za hranom, objašnjava Skok.
Iz ZOO-a tako uskoro očekuju i intervenciju zbog srndaća koji se u pravilu svake godine vraća u zagrebački studentski dom Šaru (dr. Ante Starčević), jer je navikao na poluurbani areal kretanja, a ovih su dana zbrinuli i četiri lisičića iz Donjeg Stupnika, ježa iz Bregane, ozlijeđenu grlicu, tri goluba…
Skok kaže kako se u proljeće, u travnju, svibnju i lipnju životinje i inače pojačano kreću i zbog parenja pa tada imaju najviše posla. A pustoš na ulicama očito ih još više ohrabruje da se približavaju naseljima. Prije nekoliko dana neki od slučajnih prolaznika jedva su povjerovali svojim očima kad su u blizini Zoološkog vrta u Maksimiru vidjeli čopor divljih svinja, a umirovljenica K. F. (podaci u redakciji) iz Ulice Vrhovec (između Šestinskog dola i Jelenovca) u noći je sa subote na nedjelju u svom vrtu zatekla jazavca.
– Bilo je oko jedan u noći. Prvo sam mislila da je mačka jer mi je bilo teško definirati što vidim u mraku, no po repu sam uskoro prepoznala jazavca. Potjerala sam ga metlom van iz vrta i zagradila mu prolaz kroz ogradu da se ne vraća. Činio se posve pitom, uopće se nije bojao pa sam ga na ulici uspjela i snimiti mobitelom – kaže ta umirovljenica kojoj je, tvrdi, posve razumljivo da se divlje životinje u potrazi za hranom koju nalaze u smeću te nakon zamrlog vanjskog života građana sve više približavaju kućama.
Vrhovec baš nije centar grada, vide se tu povremeno lisice, ježevi, čak i srne koje brste mlade voćnjake. No jazavca je, dodaje, vidjela prvi put u životu. Ingeborg Bata, predsjednica Udruženja za zaštitu divljih životinja (AWAP), kaže kako su zbog daleko većeg mira na ulicama ovih dana takvi nenadani susreti očekivani. Prošlu subotu automobilom je propustila divljeg patka i patku koji su bez straha prelazili zagrebačku Aleju Bologne.
– Životinje su se sad oslobodile straha jer imaju relativno više mira pa se u potrazi za hranom pojavljuju i gdje ih ne očekujemo, a s druge strane, mnogi su sada doma i imaju više vremena, više promatraju svijet oko sebe sa svojih prozora, naročito ondje gdje je više zelenila… – govori Bata. Zbog toga, dodaje ona, ovih dana životinje, srne i srndaći, ježevi, lisice… pojačano stradavaju u prometu, a AWAP ima dosta problema kako ih u uvjetima otežanog kretanja sve zbrinuti ako su ozlijeđene.
– Srećom, imamo lokalne volontere na koje se oslanjamo, koji će obaviti primarnu skrb o životinjama i s njima otići veterinaru – kaže Bata. Dodatne informacije kako postupati s nađenim ranjenim divljim životinjama mogu se pronaći na FB stranici AWAP-a te na telefonima 01/339 2795, 091 2302 215 i 098 281 648.
Uzurpirali, zaprljali, uništili, oteli i još smo oholi jer svojatamo kao svoje nešto. A priroda i dragi Bog nas upozoravaju da je dosta. Sve ovo što se događa oko nas mora nam biti upozorenje jer u protivnom kraj je blizu. Vidite kako smo krhki, slabi, ovisni kad nas pogodi neki virus, potres, poplava, suša... za podsjetnik da smo samo mali, prolazni stanovnici ove planete... Ne oholimo se i ne uzimamo više nego što nam je potrebno za život!