“Pazi! Pada cigla sa zgrade!”
Upozorenje koje već dugo stoji na oronuloj galeriji Gradec, postavljeno tek reda radi, gotovo je nevidljivo. Zalijepljeno je s unutarnje strane prozora u jednom od kuteva zgrade i prolaznici ga gotovo i ne primjećuju. Zaista moraju dobro zaviriti da bi ga pronašli. No, unatoč papiru s natpisom, očigledno je da se ogromno zdanje, koje više od desetljeća zjapi prazno, raspada.
Brzalo se s gradnjom
Dijela staklenih cigli, kojima je zgrada obložena, nema. A njihovi ostaci mogu se vidjeti na tlu.
– Jednom je skupini japanskih turista koji su šetali Strossmayerovim šetalištem pod noge pala golema cigla. Osim toga, zgrada je naslonjena na Gornjogradsku gimnaziju. Ispod nje svakodnevno prolaze stotine djece – kažu Gornjograđani koji Gradec nazivaju ruglom najstarijeg dijela grada.
Žive pored najljepših gradskih spomenika, uz crkve svetog Marka i svete Katarine, kule Lotrščak, Banskih dvora, palače Dverce... i onda, na samom rubu staroga grada, gledaju zgradu u ovakvom stanju. Zgradu koju su, kada su svjetski mediji prenosili svečanost ulaska Hrvatske u Europsku uniju, prekrili bijelom zavjesom da ne narušava pogled na Zagreb. Prvi put otkako je sagrađena uoči Univerzijade1987., galeriju Gradec ukrasili su tek lani u rujnu, kada je francuski umjetnik Etien u sklopu Rendez-vousa, festivala Francuske u Hrvatskoj, na njoj naslikao divovskog kita. Zgrada je sagrađena prema idejnom rješenju arhitekta Igora Emilija, a ostakljena je pločama Raoula Goldonija, najpoznatijeg hrvatskog majstora skulpture u staklu.
– S gradnjom se brzalo kako bi sve bilo gotovo za Univerzijadu i posao je prilično loše obavljan od samog početka. S vremenom je zgrada počela prokišnjavati, instalacije su loše, pa ju je 2004. tadašnji ravnatelj zatvorio jer je bila opasna za posjetitelje – kaže Antonio Picukarić, ravnatelj Klovićevih dvora, ustanove zadužene za upravljanje galerijom Gradec.
Kad će već krenuti
Otkrio je da ima ideja za oživljavanje tog zapuštenog prostora.
– Prilikom moga imenovanja u listopadu 2015. prihvaćen je i prijedlog programa za revitalizaciju galerije koji sam izradio. Nakon što se zgrada obnovi, trebala bi postati mjesto na kojem će se izlagati deseci zbirki koje su donirane Gradu, a sad stoje u depoima muzeja jer za njih nema mjesta. Samo kod nas stoji umjetnička ostavština Oskara Hermana, Slavka Kopača, Josipa Resteka i Josipa Crnoborija – kaže Picukarić te dodaje da dogovori idu u tom smjeru. Iako su iz Grada najavljivali hitnu sanaciju još 2013., ona nije u planu ni ove godine.
Zgrada je toliko ružna da je samo rušenje prikladna opcija. Pogotovo ako je loše građena onda je i rupa bez dna.